NAJAVLJEN RAST NAJNIŽIH ZARADA: Šta bi sve trebalo uraditi kako bi se MINIMALAC povećao?

Posao
pixabay.com

Prema proceni Republičkog zavoda za statistiku, minimalnu zaradu od 22.620 dinara prima između 300 i 350 hiljada zaposlenih.

 

Mnogi zaposleni na crno primaju manje i od ove sume, ne dobijaju ono što zarade ili ih plaćaju sa zakašnjenjem.

Zakon o radu precizira da se o minimalnoj zaradi dogovaraju socijalni partneri do 15. septembra, za sledeću kalendarsku godinu, a ako se ne dogovore, o njoj odlučuje Vlada.

Međutim, u Ministarstvu rada kažu da i socijalni partneri: sindikati i poslodavci, mogu da traže povećanje minimalne zarade.

– Tako da je moguće u toku godine odlučiti o eventualnom povećanju cene rada ukoliko se svi socijalni partneri saglase i ukoliko je to naravno opravdano povećanjem onih parametara na osnovu kojih se i određuje minimalna cena rada – kaže Zoran Lazić, državni sekretar Ministarstva rada, zapošljavanja i socijalne politike.

Pored osnovnog minimalca, radnik treba da dobije regres, topli obrok i prevoz. Kada bismo dodali tih nekoliko hiljada dinara na osnovnu minimalnu zaradu, videli bismo da većina trgovinskih lanaca, u stvari isplaćuje minimalnu zaradu, ili tek malo više od toga.

Iako rade za vreme državnih praznika i imaju najviše marže u okruženju, zbog velike ponude radne snage – malo plaćaju radnike.

Poslodavci se slažu da neke njihove kolege tako zloupotrebljavaju zaposlene, ali se žale da plaćaju najviše doprinose po zaposlenom u Evropi, do 67 odsto. Za razliku od većine evropskih zemalja, kod nas se oporezuje i minimalna zarada, a doprinose država ne smanjuje.

– Apsurdno je da se na topli obrok plaćaju svi porezi i doprinosi što je ipak jedna socijalna kategorija – kaže za RTS Boban Atanacković, predsednik Unije poslodavaca Srbije.

Minimalnu zaradu – nepopularni “minimalac” poslodavac isplaćuje dok traju poremećaji u poslovanju firme, i to ne duže od šest meseci.

Ako se poslovni problemi do tada ne reše, poslodavac je dužan da obavesti reprezentativni sindikat o razlozima. Mada su svesni stanja u budžetu, sindikati ističu da minimalna zarada nije dovoljna ni za puko preživljavanje.

– Minimalna zarada mora adekvatno odgovarati potrošačkoj korpi, odnosno da minimalna zarada mora biti na nivou minimalne potrošačke korpe, a to je negde na nivou oko 35 hiljada u ovom momentu – kaže Ljubisav Orbović, predsednik Saveza Samostalnih sindikata Srbije.

– Ukoliko naš rast godišnje iznosi 3 odsto BDP-a, onda ne možemo očekivati u celini da će zarade biti veće od tog rasta – kaže Boban Stanacković, predsednik Unije poslodavaca Srbije.

Koliko će minimalno biti plaćeni radnici u Srbiji znaćemo do sredine septembra, a spekuliše se da će radni sat umesto dosadašnjih 130, biti oko 140 dinara.