ŠKOLOVANI KADROVI NAJCENJENIJI: Nemačkoj fali RADNA SNAGA, neophodno je ispuniti DVA USLOVA!

Fakultet
Pixabay.com

Nemačka privreda se godinama suočava sa nedostatkom radne snage, a ukoliko se negativni trend nastavi mnogobrojne fabrike će morati da prekinu proizvodnju.

 

“Plava karta”, kojom je Nemačka pre pet godina omogućila legalan uvoz radne snage da bi ublažila nedostatak ponude na domaćem tržištu, pokazala se neophodnom, ali istovremeno i nedovoljnom.

Interesovanje stranaca raslo je iz godine u godinu da bi se do danas – udvostručilo. “Novosti” pišu  da manjak radnika u ovoj državi sve je veći i analitičari strahuju da će, za samo nekoliko godina, milionima radnih mesta zapretiti prisilno gašenje.

Analizirajući “ulazne” i “izlazne” brojke, nemački eksperti za oblast rada shvatili su da je takozvana plava karta (za razliku od “zelene” koju u istu svrhu izdaju SAD) prilično ograničavajuća. Da bi se uopšte nadao “plavoj karti”, stranac mora da ispuni minimalno dva uslova: da ima potvrdu o završenoj školi koja se priznaje u Nemačkoj i dokaz da će za ponuđeni posao u ovoj zemlji biti plaćen najmanje 50.800 evra godišnje.

Shvatajući ovaj drugi uslov kao često nedostižni limit, nadležni su spustili donju granicu godišnje zarade na 39.624 evra u takozvanim crvenim zanimanjima, odnosno za poslove koji su u Nemačkoj ekstremno deficitarni. U toj kategoriji su matematičari, informatičari, naučnici u oblasti prirodnih nauka, tehničari kao i lekari, dok su stomatolozi izuzeti.

Očekuje se i rapidni pad zarada za prosvetne radnike, jer prema najnovijoj studiji, Nemačkoj će, do 2025. godine, nedostajati 35.000 učitelja. I to pod uslovom da broj đaka ostane nepromenjen, a to se sigurno neće desiti čak ni u ovom društvu koje rapidno stari. Eksperti predviđaju rast učeničke populacije i potrebu da se, samo u osnovnim školama, zaposli 105.000 novih nastavnika!

Tamošnji mediji pišu da broj mladih koji se sada obučavaju da preuzmu pedagoške poslove neće ni blizu popuniti “rupe”. U narednih sedam godina moći će da iškoluju maksimum 70.000 pedagoga. Sastavni deo računice je i činjenica da će se oko 60.000 nastavnika u tom periodu penzionisati.

Pada, naravno, u oči da spuštanje granice i te kako koristi zemlji koja izdaje “plavu kartu”, dakle Nemačkoj, a isto toliko, ili još više, šteti državama iz kojih dolazi visokoobrazovani kadar.

Etnički posmatrano, najviše radnika Nemačka je “uvezla” iz Indije (22,8 odsto), slede građani Kine, Rusije, Ukrajine i Sirije. Mada brojčano ne konkurišu ovim vodećim nacijama, radnici iz Srbije i bivših ju-republika izuzetno su traženi i rado primani, jer su visoko kvalifikovani, a pristaju da rade za minimalnu cenu koju tolerišu nemački propisi.