Pogubljena Ana Bolen, kraljica Engleske, druga supruga kralja Henrija VIII Tjudora – 1536. godine

Ana Bolen, prva markiza od Pembruka i kraljica Engleske, bila je druga supruga engleskog kralja Henrija VIII Tjudora i po mnogima, najuticajnija kraljica u istoriji Ujedinjenog Kraljevstva.

 

Ana je rođena u aristokratskoj porodici koja je imala veliku moć na dvoru. Zahvaljujući vrhunskom obrazovanju koje je primila na školovanju u Francuskoj, na dvoru nadvojvotkinje Margarite od Austrije, besprekornim manirima i prirodnom šarmu, lako je osvojila kralja Henrija VIII Tjudora i postala prvo njegova ljubavnica, a potom se 28. maja 1533. i udala za njega, čime je postala kraljica Engleske.

Bolenova je zahvaljujući Henrijevoj slepoj ljubavi uspela da svoju porodicu učini najmoćnijom u kraljevstvu, ali ne i da kralju podari tako željenog muškog potomka.

Nakon što je rodila buduću slavnu kraljicu Elizabetu I, a potom jedva preživela brojne pobačaje, kralj ju je prezreo, a uskoro i zamenio drugom ženom, isto kao što je i Katarinu Aragonsku zamenio njome.

Zapravo, Ana nije doživela da vidi venčanje svoje naslednice sa svojim mužem — pogubljena je 19. maja 1536, nekoliko časova pre nego što se Henri venčao sa Džejn Simor. Smrtna presuda je doneta jer je navodno bilo utvrđeno da se kraljica bavila veštičarenjem, kao i da je počinila incest.

Ostali događaji na današnji dan:

1635. Francuska u Tridesetogodišnjem ratu objavila rat Španiji.

1649. Prvi put upotrebljen naziv Komonvelt, kojim je Oliver Kromvel označio englesku republiku.

1762. Rođen nemački filozof Johan Gotlib Fihte, istaknut predstavnik nemačke klasične idealističke filozofije, profesor univerziteta u Jeni i Erlangenu, rektor Berlinskog univerziteta.

1802. Napoleon Bonaparta ustanovio Orden legije časti za civilne i vojne zasluge.

1861. Rođena australijska operska pevačica Neli Melba, jedan od najvećih operskih soprana krajem XIX i početkom XX veka.

1890. Rođen vijetnamski državnik Ngujen Tat Tan, poznat kao Ho Ši Min, osnivač Komunističke partije Vijetnama i predsednik Demokratske Republike Vijetnam od njenog proglašenja 1945. do smrti 1969.

1890. Rođen jugoslovenski slikar i karikaturista Petar Pjer Križanić, jedan od osnivača “Ošišanog ježa”.

1898. Umro engleski državnik Vilijam Juert Gledston, koji je između 1868. i 1894. četiri puta bio premijer Velike Britanije. 1871. legalizovao radničke sindikate, 1884. izvršio tzv. treću parlamentarnu reformu.

1906. Italijanski kralj i švajcarski predsednik zvanično otvorili tunel “Simplon” kroz Alpe kojim su povezane Italija i Švajcarska.

1925. Rođen američki borac za građanska prava Malkolm Litl, poznat kao Malkolm X. Ubijen u Njujorku u februaru 1965. dok je govorio okupljenim pristalicama.

1928. Rođen kambodžanski diktator Salot Sar, poznat kao Pol Pot. Tokom njegove vladavine, od 1975. do 1978, pobijeno više od milion ljudi.
1930. Belkinje u Južnoj Africi dobile pravo glasa.

1935. U saobraćajnom udesu poginuo engleski pukovnik Tomas Edvard Lorens, arheolog i pisac, poznat kao Lorens od Arabije. Proslavio se kao ratnik u arapskim zemljama u Prvom svetskom ratu, a svoje doživljaje opisao u knjizi “Sedam stubova mudrosti”.

1945. Više od 40 bombardera SAD napalo Tokio u Drugom svetskom ratu.

1974. Tesnom većinom Valeri Žiskar d’Esten pobedio Fransou Miterana na predsedničkim izborima u Francuskoj.

1989. Tokom studentskih demonstracija u Pekingu smenjen generalni sekretar Komunističke partije Kine Đao Cijang jer se usprotivio vanrednim merama i primeni sile protiv studenata.

1994. Umrla Žaklina Kenedi Onazis, supruga predsednika SAD Džona Kenedija ubijenog 1963. u atentatu i grčkog brodovlasnika, milijardera Aristotela Onazisa.

1997. U Bangladešu u snažnom ciklonu izgubilo život najmanje 350 ljudi, a više od milion ostalo bez kuća.

1998. Indonežanski studenti upali u zgradu Parlamenta u Džakarti, zahtevajući ostavku šefa države Suharta.

2000. Kina i Evropska unija postigle sporazum o trgovini kojim je otvoren put Kini u Svetsku trgovinsku organizaciju. Kina naredne godine primljena u STO.

2001. Na sastanku u Egiptu ministri inostranih poslova arapskih zemalja predložili suspenziju političkih kontakata za izraelskom vladom dok ova ne prekine oružane napade na Palestince.