Donet je Dušanov zakonik, najvažniji pravni akt srednjovekovne Srbije – 1349. godine

Na današnji dan 1349. godine, donet je Dušanov zakonik kojim su utvrđena opšta načela uređenja srpske države.

 

Dušanov zakonik je, uz Zakonopravilo Svetog Save, najvažniji zakon (ustav) srednjovekovne Srbije.

Donet je na saboru vlastele i crkvenih velikodostojnika, održanom na Vaznesenje Gospodnje, 21. maja 1349. godine u Skoplju, i dopunjen je na saboru održanom 31. avgusta 1354. godine u Seru. Zakon je usvojen sa ciljem da se srpska država uredi propisima koji bi važili za celo carstvo i podjednako za sve podanike.

Dušanov Zakonik je urađen na temeljima Zakonopravila. U nekim članovima Stefan Dušan direktno upućuje na Zakonopravilo (članovi 6, 8, 11, 101, 109 i 196). Jedna trećina Zakonika je urađena po ugledu na odgovarajuće propise vizantijskog prava. Velika je sličnost članova 171 i 172 Zakonika (koji propisuju nezavisnost sudstva) sa delovima iz vizantijskog zbornika Vasilike (knjiga VII, 1, 16-17), koje su bile vizantijska prerada Justinijanovog zbornika.

Prvih 38 članova posvećeno je crkvi, zatim slede odredbe koje se odnose na povlastice vlastele i slobodnih ljudi i njihove dužnosti, a potom odredbe koje govore o obavezama zavisnog stanovništva, sebara (kmetovi i zemljoradnici).

Dušanov zakonik je sadržao 201 član, ali se, u zavisnosti od sačuvanog prepisa, sastoji od 135 do 201 člana. Zakonik sačinjava jedinstvenu pravnu celinu zajedno sa dva vizantijska pravna akta: Zakon cara Justinijana (Justinijanov zbornik) i skraćena Sintagma Matije Vlastara.

Ostali događaji na današnji dan:

1347 – Rimski narodni tribun Kola di Rienco proglasio je Rimsku Republiku proteravši vlastelu iz grada. Već naredne godine Rienco je bio prisiljen da napusti Rim. Njegov lik inspirisao je Riharda Vagnera za operu “Rienco”.

1349 – Donet je Dušanov zakonik kojim su utvrdjena opšta načela uredjenja srpske države.

1498 – Portugalski moreplovac Vasko da Gama (Vasco) stigao je u luku Kalikat, na jugozapadu Indije, otkrivši novi morski put oko Rta dobre nade.

1506 – Umro je italijanski moreplovac Kristofer Kolumbo, koji je na svojim putovanjima u Novi svet otkrio Ameriku.

1799 – Rođen je francuski pisac Onore de Balzak. Kao protagonist realističkog romana, stvorio je opus od stotinak knjiga pod zajedničkim naslovom “Ljudska komedija” u kojem je opisao likove iz najrazličitijih društvenih slojeva.

1806 – Rođen je engleski filozof i ekonomista Džon Stjuart Mil, jedan od osnivača političke ekonomije i zastupnik utilitarizma u etici. U logici je usavršio istraživanja uzročnih odnosa među pojavama (“Principi političke ekonomije”, “Sistem logike”, “Utilitarizam”).

1834 – Umro je francuski general i državnik markiz Lafajet, dobrovoljac u američkom ratu za nezavisnost od 1777. Po povratku u Francusku 1789. bio je komandant Nacionalne garde.

1867 – Britanska kraljica Viktorija položila je u Londonu kamen temeljac za Rojal Albert hol.

1881 – Rođen je poljski general i političar Vladislav Sikorski, koji je u Drugom svetskom ratu organizovao poljske emigrante za borbu protiv Hitlera.

1882 – U Beču je potpisan ugovor o Trojnom savezu Nemačke, Austro-Ugarske i Italije.

1902 – Američke trupe napustile su Kubu nakon što je u toj zemlji uspostavljena republikanska vlast. Prvi predsednik republike bio je Tomas Estrada Palma.

1915 – Rođen je izraelski general i političar Moše Dajan. U arapsko-izraelskom ratu 1948-49. komandovao je trupama na sirijskom i jerusalemskom frontu, a u anglo-francusko-izraelskom napadu na Egipat 1956. predvodio je izraleske trupe u invaziji na Sinaj. U vreme šestodnevnog izraelsko-arapskog rata 1967. bio je ministar odbrane.

1920 – Ubijen je meksički predsednik Venustijano Karansa. Novi predsednik Meksika postao je Adolfo de la Uerta.

1922 – Najmanje 90 ljudi je poginulo kada je britanski brod “Egipat” potonuo nakon sudara u gustoj magli s francuskim brodom “Sena”. Brod je nosio i zlato i srebro u vrednosti od milion funti.

1927 – Potpisivanjem mirovnog sporazuma u Džedi sa kraljem Ibn Saudom Velika Britanija je priznala nezavisnost Saudijske Arabije.

1941 – Italija je u Drugom svetskom ratu anektirala Boku Kotorsku sa delom dubrovačkog kotara i nazvala je Pokrajina Boka Kotorska.

1956 – Amerikanci su izvršili prvu eksploziju hidrogenske bombe bačene iz aviona iznad pacifičkog ostrva Bikini.

1958 – Umro je Đuro Salaj, jedan od osnivača Komunističke partije Jugoslavije i prvi predsednik Jedinstvenih sindikata Jugoslavije (1945).

1980 – U Kvebeku, na referendumu o nezavisnosti od Kanade, 60 odsto birača glasalo je protiv otcepljenja.

1985 – Film “Otac na službenom putu” jugoslovenskog režisera Emira Kusturice osvojio je “Zlatnu palmu” na 38. međunarodnom festivalu u Kanu.

1989 – Skupština Srbije donela je odluku o raspisivanju zajma za privredni preporod Srbije. Zajam nikada nije vraćen zajmodavcima, a srpska privreda je u narednoj deceniji doživela kolaps.

1995 – Zairska vlada je uspostavila karantin u regionu pogodjenom smrtonosnim ebola virusom.

1997 – Turska vojska saopštila da je ubila 1.300 Kurda u jednonenedeljnoj ofanzivi unutar severnog Iraka.

1999 – Vazdušni napadi NATO-a su u Beogradu za posledicu imali razrušenu bolnicu, poginula tri pacijenta i nekoliko oštećenih ambasadorskih rezidencija.

2000 – Na poslednjoj donatorskoj konferenciji za Bosnu i Hercegovinu održanoj u sedištu EU u Briselu prikupljeno je 850 miliona dolara. Za obnovu te bivše jugoslovenske republike nakon trogodišnjeg rata (1992-95), ukupno je prikupljeno 5,1 milijarda dolara.

2000 – Tajvan je inaugurisao predsednika Čen Shui-biana, što je po prvi put u kineskoj istoriji da demokratski izabran opozicioni lider polaže zakletvu kao lider države.

2002 – Istočni Timor zvanično je proglasio nezavisnost, nakon više od četiri i po veka strane dominacije i 32 meseca vlasti administracije UN.

2003 – Bivši pilot Jugoslovenske narodne armije (JNA) Emir Šišić osuđen je u Rimu na doživotnu robiju, zbog ubistva petorice diplomata, od kojih su četvorica bili italijanski državljani. Šišić je u januaru 1992. na području Hrvatske oborio avion Evropske zajednice.