Umro srpski pisac, pozorišni kritičar i diplomata Milan Rakić – 1938. godine

Milan Rakic
Dnevno.rs

Na današnji dan 1938. godine, umro je srpski pisac, pozorišni kritičar i diplomata Milan Rakić. Bio je član Srpske kraljevske akademije i predsednik srpskog PEN kluba. Njegove pesme ubrajaju se u najbolja ostvarenja u srpskoj lirici 20. veka ("Dolap", "Jefimija", "Na Gazimestanu").

 

Milan Rakić je osnovnu školu i gimnaziju završio u Beogradu, a pravni fakultet u Parizu. Po povratku u Srbiju se oženio, a zatim zaposlio kao pisar je u Ministarstvu inostranih dela 1904. godine.

Rakić se svojim prvim pesmama javio u „Srpskom književnom glasniku” 1902 godine. Potom je objavio dve zbirke pesama (1903. i 1912.), koje je i publika i književna kritika najoduševljenije pozdravila. Napisao je malo, svega oko pedeset pesama i dosta rano je prestao da piše.

Pesničku veštinu Rakić je učio na francuskim uzorima, ali ih nije podražavao, već je ostao nacionalan i individualan. Opevao je pravoslavne i narodne svetinje: Jefimiju, Simonidu (Simonida), napuštenu crkvu kraj Peći, Gazimestan (Na Gazimestanu).

Kao diplomata je službovao u Srpskom konzulatu u Prištini, Srpskom konzulatu u Skoplju, Solunu i Skadru. U vreme Prvog svetskog rata bio je savetnik poslanstva u Bukureštu 1915. i Stokholmu 1917. godine, a krajem rata u Kopenhagenu.

Od 1921. bio je poslanik u Sofiji, a od 1927. u Rimu. U diplomatskoj službi je bio skoro do smrti kao poslanik Kraljevine Jugoslavije u inostranstvu.

Milan Rakić umro je u Zagrebu 30. juna 1938. godine. Njemu u čast ustanovljena je pesnička nagrada Milan Rakić koju dodeljuje Udruženje književnika Srbije.

Ostali događaji na današnji dan:

1470. Rođen je Šarl VIII, kralj Francuske (1483-98), koji je ženidbom sa Anom od Bretanje dobio u miraz Bretanju, poslednju neujedinjenu francusku oblast.

1520. Tokom španskog osvajanja Meksika u Tenočtitlanu, gde je kasnije izgrađen Meksiko Sjudad, ubijen je poslednji car Asteškog carstva Montesuma II Ksokojocin.

1859. Na konopcu razapetom iznad Nijagarinih vodopada, Čarls Blondin je pred 25.000 gledalaca prešao iz SAD u Kanadu.

1876. Srbija i Crna Gora, u savezništvu s Rusijom, objavile su rat Turskoj.

1893. Rođen je lider nemačkih komunista Valter Ulbriht. Emigrirao je 1933. u Moskvu, gde je ostao do završetaka Drugog svetskog rata, 1950. je postao prvi sekretar Jedinstvene radničke partije Nemačke (DDR), a od 1960. predsednik Državnog veća Demokratske Republike Nemačke.

1893. Rođen je britanski političar i društveni teoretičar Harold Leski. Kao uticajni član Laburističke stranke zalagao se za ekonomske i socijalne reforme, čime je doprineo pobedi laburista na izborima 1945.

1908. U istočni Sibir pao je meteor od čije eksplozije se osetilo podrhtavanje tla i u centralnoj Evropi.

1913. Naredbom bugarskog cara Ferdinanda izvršen je prepad na srpsku i grčku vojsku u Makedoniji. Usledila je bitka na Bregalnici kojom je počeo Drugi balkanski rat u koji je 10. jula ušla i Rumunija zaposevši severnu Bugarsku. Rat je završen mirom u Bukureštu 10. avgusta iste godine.

1930. Velika Britanija je priznala nezavisnost Iraka, koji je na međunarodnoj konferenciji u San Remu 1920. proglašen za britansko mandatno područje.

1934. Uz podršku vojnih krugova, Hitler je, pod optužbom da su pripremali zaveru, likvidirao stotine svojih bliskih saradnika (“noć dugih noževa”), među kojima i Ernsta Rema i Gregora Štrasera.

1936. Etiopski car Haile Selasije I uputio je, u sedištu Lige naroda, apel za pomoć povodom invazije Italije na Etiopiju. Liga naroda odredila je sankcije protiv Italije, ali one nisu poštovane.

1938. Umro je srpski pisac, pozorišni kritičar i diplomata Milan Rakić. Bio je član Srpske kraljevske akademije i predsednik srpskog PEN kluba. Njegove pesme ubrajaju se u najbolja ostvarenja u srpskoj lirici 20. veka (“Dolap”, “Jefimija”, “Na Gazimestanu”).

1943. Američke trupe iskrcale su se u Drugom svetskom ratu na ostrvo Nju Džordžija (Solomonska ostrva). Tokom operacije oboren je 121 japanski avion.

1948. Jugoslovenska štampa objavila je Rezoluciju Informacionog biroa komunističkih i radničkih partija (Informbiro) o stanju u Komunističkoj partiji Jugoslavije i odgovor Centralnog komiteta KPJ kojim se odbacuju optužbe iznete u Rezoluciji. Usledila su hapšenja i zatvaranja članova KPJ koji su se opredeli za stavove Informbiroa.

1950. Američki predsednik Hari Truman izdao je naređenje američkim trupama stacioniranim u Japanu da pomognu Republici Koreji da odbije napad Severne Koreje.

1960. Republika Kongo (Zair) proglasila je nezavisnost od Belgije. Za prvog predsednika izabran je Džozef Kasavubu, a za premijera Patris Lumumba.

1963. Kardinal Đovani Batista Montini ustoličen je kao papa Pavle VI, čiji je pontifikat obeležen sprovođenjem ideje o pomirenju sa ostalim hrišćanskim crkvama.

1971. Tri sovjetska astronauta poginula su prilikom prizemljenja sovjetskog vasionskog broda “Sojuz II”, koji je u orbiti oko Zemlje proveo rekordnih 570 časova i 22 minuta.

1974. Tokom molitve u crkvi ubijena je Alberta King, šest godina nakon ubistva njenog sina Martina Lutera Kinga, lidera američkih Crnaca u borbi za ravnopravnost i dobitnika Nobelove nagrade za mir 1964.

1974. Čuveni ruski baletski igrač Mihail Barišnjikov napustio je, tokom turneje u Kanadi, ansambl baleta Boljšoj teatra i ostao da živi na Zapadu.

1989. Sudanski general Omar Hasan al-Bašir oborio je u državnom udaru vladu Sadeka al-Mahdija.

1995. Bošnjačka vlada u Sarajevu prekinula je sve kontakte sa specijalnim izaslanikom UN Jasušijem Akašijem, optužujući ga za popustljiv stav prema bosanskim Srbima.

1996. Pod snažnim pritiskom međunarodne zajednice i predsednika Srbije Slobodana Miloševića, predsednik Republike Srpske Radovan Karadžić preneo je predsednička ovlašćenja na potpredsednicu RS Biljanu Plavšić.

1997. Kina je zvanično preuzela kontrolu nad Hong Kongom nakon 156 godina britanske kolonijalne uprave.

1999. Škotska je posle skoro 300 godina ponovo dobila svoj parlament.

2001. Grupa huligana i političkih ekstremista pretukla je na Trgu Republike u Beogradu nekoliko homoseksualaca i lezbijki i time sprečila održavanje prve “Gej parade” u Srbiji.

2001. Jugoslovenska glumica Tijana Kondić dobila je na filmskom festivalu u Puli, u Hrvatskoj, Zlatnu arenu za najbolju žensku ulogu, za film “Nataša”. To je bilo prvo učešće filma iz SR Jugoslavije na ovom festivalu od raspada bivše SFRJ.

2001. Belgijski premijer Gaj Verhofštad posetio je Kongo. To je prva poseta nekog belgijskog zvaničnika toj afričkoj zemlji, nakon hladnog rata i prekida odnosa koji su trajali 20 godina.

2001. Umro je Čet Atkins (77), legendarni kantri gitarista i predvodnik “Nešvilskog zvuka”, akustične muzike sa prizvukom popa.

2003. Bosanski Srbin Željko Meakić, optužen pred Haškim tribunalom za ratne zločine u logoru Omarska kod Prijedora predao se vlastima RS, a potom izručen tom sudu.