Umro Sergej Ajzenštajn, najznačajniji ruski filmski režiser i teoretičar – 1948. godine

Sergej Ajzenštajn
Wikipedia

Sergej Mihajlovič Ajzenštajn je sovjetski reditelj i filmski teoretičar. Najpoznatiji filmovi su mu: „Oklopljača Potemkin“, „Oktobar“, „Aleksandar Nevski“. Njegovi filmovi pripadaju žanru politički angažovanih filmova.

 

Među istoričarima filma postoji uverenje da je upravo Sergej Ajzenštajn doprineo najviše razvoju montaže, kao ne samo tehničkog postupka povezivanja kadrova, nego kao i načina da se filmski jezik bitno izmeni i unapredi. Sa Lavom Kulješevim razvio je izuzetno značajan teoretski rad na polju razvoja montaže.

Sve delo Sergeja Ajzenštajna karakteriše inovativna upotreba montaže, ritma, odabira dominantnih motiva, vrste osvetljenja, u poslednjem filmu i upotreba boja. Ove je bila inovacija u filmskom rečniku svoga doba.

Potiče iz porodice u kojoj je dominantno religijsko uverenje bilo pravoslavlje, iako mu je otac, po nacionalnosti bio Jevrejin koji je prihvatio pravoslavlje, a majka Ruskinja.

U svojim prvim filmovima nije koristio glumce profesionalce. Bavio se pitanjima klasnih konflikta u kojima su glumci imali stereotipne uloge. Ajzenštajn je bio odan idejama komunizma u vreme Staljina koji je odlično shvatao značaj filma kao propagandnog oružja. Popularnost i značaj Sergeja Ajzenštajna je rastao i opadao u funkciji uspeha njegovih filmova.

Godine 1925, stvorio je film „Oklopnjača Potemkin”. Čuvenu scenu sa kolicima koja padaju niz stepenište u Odesi snimio je 22. septembra. Centralni komitet KPSS je organizovao obeležavanje jubileja revolucije iz 1905, a narodni komesari Lunačarski i Maljevič su angažovali Ajzenštajna da napravi film posvećen ovoj komemoraciji. Od mnoštva događaja, Sergej je odabrao pobunu na oklopnjači kao centralni motiv filma.

U jesen 1928. godine napušta Sovjetski Savez i odlazi na dvogodišlje studijsko putovanje po Evropi sa saradnicima Edvardom Tiseom i Grigorijem Aleksandrovim. Tamo ih je poslala komunistička partija da bi usavršili saznanja o tehnici zvučnog filma. Tu je napravio jedan film u Francuskoj (Sentimentalna romansa iz 1930). Studio Paramaunt ga 1930. poziva u SAD i nudi ugovor na 100.000 dolara. Ajzenštajn stiže u Njujork 20. maja.

Trebalo je da ekranizuje jedan od romana Teodora Drajzera, ali se od tog projekta odustalo zbog sukoba reditelja i producenata. Time dolazi u poziciju da ga prijatelji Epton Sinkler i Čarli Čaplin spašavaju od neke vrste progona. Odlazi u Meksiko da snima film za bračni par Sinkler, ali se i tu njegova umetnička priroda susreće sa, za njega u to vreme neprihvatljivim uslovima stvaranja. Film o Meksiku nije dovršen, a Staljin ga u međuvremenu poziva nazad u SSSR. Od snimljenog materijala je 1933. izmontirana verzija filma „Gromovi nad Meksikom”, kasnije poznatog kao „Živeo Meksiko!” (Que Viva México!).

Godine 1938. prikazan je prvi Ajzenštajnov zvučni film, „Aleksandar Nevski”. On opisuje istorijsku bitku Rusa i tevtonskih vitezova iz 13. veka na zaleđenom Čudskom jezeru. Filmom dominira ideja patriotizma i stoga je intenzivno korišćen kao propaganda u SSSR-u tokom Drugog svetskog rata.

Ajzenštajnov boravak na zapadu ga je učinio sumnjivim u očima Staljina i komunističke nomenklature. Rad na nekim filmovima je otkazan, a rad na filmu „Ivan Grozni” je često ometan. Prvi deo ovog filma iz 1944. primljen je sa simpatijama i nagrađen je, dok je drugi deo bio cenzurisan i nije prikazan do 1958. U nastavku filma, Ivan nije prikazan kao heroj već kao paranoični tiranin. Neki delovi su snimljeni u koloru, zahvaljujući nemačkim kolor kamerama zaplenjenim u bici kod Staljingrada. Treći deo filma, iz 1946, konfiskovala je komunistička partija.

Sergej Ajzenštajn je umro od srčanog udara, februara 1948. u Moskvi.

Ostali događaji na današnji dan:

1847 – Rođen je američki pronalazač Tomas Alva Edison. Registrovao je više od hiljadu patenata, uključujući sijalicu s ugljenim vlaknom, fonograf (gramofon), mikrofon, megafon, fonometar.

1858 – Tokom rata za reformu (1856-61) Benito Huarez proglašen je u Vera Kruzu ustavnim predsednikom Meksika.

1868 – Umro je francuski fizičar Žan Bernar Leon Fuko, koji je s Armanom Fizoom izmerio brzinu svetlosti. Ogledom s klatnom (Fukoov eksperiment) dokazao je obrtanje Zemlje, pronašao je žiroskop i usavršio teleskop.

1873 – Pod pritiskom republikanaca abdicirao je španski kralj Amadeo i proglašena je prva španska republika.

1879 – Umro je francuski slikar i vajar Onore Domije, najveći karikaturista 19. veka. Godine 1832. proveo je šest meseci u zatvoru zbog karikature kralja Luja Filipa.

1889 – U Japanu je usvojen ustav kojim je predviđen dvodomni parlament, ali je car zadržao izvršnu vlast.

1919 – Fridrih Ebert je izabran za prvog predsednika Nemačke, koja je posle Prvog svetskog rata postala republika.

1929 – Sporazumom u Luteranu između Italije i Svete stolice stvorena je nezavisna papska država Vatikan. Time je rešeno “Rimsko pitanje” – spor italijanske države i Svete stolice nastao 1870, posle priključenja Italiji papske države i grada Rima.

1945 – U Jalti na Krimu završena je konferencija lidera triju velikih sila antihitlerovske koalicije. Predsednik SAD Ruzvelt, lider SSSR Staljin i britanski premijer Čerčil uskladili su vojne planove za okončanje Drugog svetskog rata, odredili nove odnose u Evropi i dogovorili se o osnivanju Ujedinjenih nacija.

1967 – Umro je crnogorski slikar Milo Milunović, jedan od osnivača i prvih nastavnika Akademije likovnih umetnosti u Beogradu (1937). Posle Drugog svetskog rata organizovao je Umetničku školu na Cetinju. Bio je član Srpske akademije nauka i umetnosti.

1970 – Japan je postao četvrta zemlja u svetu koja je lansirala veštački satelit.

1971 – Predstavnici 63 zemlje potpisali su sporazum o zabrani skladištenja nuklearnog oružja na dnu mora i okeana.

1975 – Margaret Tačer izabrana je za predsednika Konzervativne stranke, kao prva žena koja je u Velikoj Britaniji postala šef političke partije.

1993 – Umrla je srpska književnica Desanka Maksimović, koja je svojim delom doprinela afirmaciji ženskog literarnog stvaranja. Uz Isidoru Sekulić smatra se najznačajnijom srpskom književnicom 20. veka (“Zeleni vitez”, “Tražim pomilovanje”, “Nemam više vremena”).

1994 – Pet američkih kosmonauta (Čarls Bolden, Kenet Rajter, Jan Dejvis, Čang Dijaz Franklin, Ronald Sega) i jedan ruski spustili su se u šatlu “Diskaveri” na Zemlju, okončavši prvu američko-rusku spejs šatl misiju.

1997 – Pod pritiskom međunarodne javnosti i tromesečnih građanskih i studentskih protesta predsednik Srbije Slobodan Milošević je posebnim zakonom (lex specialis) priznao rezultate lokalnih izbora na kojima je pobedila opoziciona koalicija “Zajedno”.

2000 – U Parizu je u 72. godini umro francuski reditelj Rože Vadim.

2001 – Oko 7.500 ljudi demonstriralo je u Nemačkoj protiv marša neonacista koji je okupio oko 250 pristalica.

2002 – U Zagrebu je u 82. godini umro kardinal i bivši zagrebački nadbiskup (1970-97) Franjo Kuharić.

2004 – Južnokorejski i američki istraživači su objavili da su uspešno klonirali ljudski embrion koji će se koristiti u medicinske svrhe.

2008 – Umro je američki glumac Roj Šajder, najpoznatiji kao šerif Brodi iz filma “Ajkula”.

2011 – Predsednik Egipta Hosni Mubarak podneo je ostavku pod pritiskom građana. Mubarak je na tom položaju bio od 1981. godine. U sukobu vlasti i demonstranata tokom višednevnih protesta protiv vlasti i predsednika Mubaraka poginulo je blizu 900 osoba.