Zapamćen je kao čovek koji je promenio istoriju i izazvao ‘Veliki rat’, a malo ljudi zna da je, pored toga, Gavrilo Princip pisao i pesme. Jedna od njih, nastala tokom njegovog tamnovanja u zatvoru za vreme Sarajevskog procesa sačuvala se i do današnjih dana. Pročitajte je!
Bilo je to davne 1914. godine… Pred austrougarski sud u Sarajevu 12. oktobra izvedeno je 25 uglavnom mladih ljudi. Optužba – ubistvo nadvojvode Franca Ferdinanda i njegove supruge Sofije.
Kada je glavna rasprava završena, predsedavajući je pozvao optužene da ustanu ako se kaju za ono što su učinili. Ustali su svi osim jednog mladića – Gavrila Principa.
Osuda je izrečena 28. oktobra 1914. godine kada je oružje već uveliko zveckalo Evropom, a svet se kretao ka nemonovnom razaranju. Činjenica da je Princip bio maloletan spasla ga je od smrtne kazne. Osuđen je na 20 godina robije i poslat u zloglasni zatvor Terezin u današnjoj Češkoj.
Samo oni koji su Principa bolje poznavali znali su da je imao i drugu stranu – voleo je poeziju, a čak je i pisao pesme. Jedna od njih, nastala u Sarajevu 1914. godine dok su mu sudili za događaj koji će promeniti tok istorije, sačuvana je i do današnjih dana.
Umiranje – Gavrilo Princip
Tromo se vreme vuče
I ničeg novog nema,
Danas sve kao juče,
Sutra se isto sprema.
Al’ pravo je rekao pre
Žerajić, soko sivi:
Ko hoće da živi, nek mre,
Ko hoće da mre, nek živi.
I mesto da smo u ratu
Gde bojne trube ječe,
Evo nas u kazamatu
Na nama lanci zveče.
Svaki dan isti život
Pogažen, zgnječen i strt
Ja nijesam idiot
Pa to je za mene smrt.
* Pesma je prvi put u celini objavljena nakon Prvog svetskog rata, 17. marta 1919. godine u časopisu ‘Zvono’.
Izmučen zatvorom i bolešću u kombinaciji sa batinama i konstantnim mučenjem, pred sam kraj života, sada već istorijska ličnost epskih proporcija – Gavrilo Princip, čovek koji je počeo Veliki rat je na zidu iznad nekoliko dasaka koje su mu služile kao krevet zapisao još jednu strofu pesme svog života:
“Naše će sjene hodati po Beču
lutati po dvoru
plašeći gospodu”
* Dopala vam se ova priča? Lajkujte nas na Facebook-u i vaša dnevna doza istorijskih zanimljivosti stiže!