DAN TUGE I SEĆANJA: “Cilj bombardovanja Beograda bilo je uništenje naroda”

Bombardovanje Beograda
Wikipedia

Beograd se danas seća strašnog 6. aprila 1941. godine i nacističkog bombardovanja Jugoslavije koje je odnelo hiljade žrtava.

 

Zamenik gradonačelnika Beograda Andreja Mladenović položio je danas vence povodom Dana sećanja na žrtve šestoaprilskog bombardovanja Beograda kod fontane Vrelo života i na Spomenik žrtvama bombardovanja Beograda 1941. godine u Karađorđevom parku.

Mladenović je rekao da je 6. april dan tuge i sećanja jer je 1941. godine bez objave rata nacistička Nemačka bombardovanjem Beograda otpočela rat.

 

– Tada su napadnuti civili iznenada, rano ujutru, na spavanju, sa svešću da se nanesu velike civilne žrtve i materijalna šteta. Beogradu je to bilo prvo veliko stradanje iz vazduha, ranije je bilo raznih napada i osvajanja, ali na taj način ne. U Drugom svetskom ratu Beograd je još mnogo puta bombardovan, stradalo je mnogo ljudi, porušene su brojne zgrade, zapaljena je i srušena Narodna biblioteka i do danas nije tačno utvrđeno koliko je civilnih žrtava zaista stradalo. Čak je i u popodnevnim satima bombardovanje nastavljeno i to po kolonama izbeglica koje su krenule iz Beograda plašeći se novih napada – istakao je Mladenović i poručio „da se ne ponovi i ne zaboravi”.

Vence su kod fontane Vrelo života položili i predstavnici Udruženja za očuvanje tradicionalnih vrednosti Beograda „6. april” i Gradske organizacije civilnih invalida rata i Saveza civilnih invalida rata.

Gradski menadžer Goran Vesić položio je venac u porti Vaznesenjske crkve. On je istakao da je aprilsko bombardovanje 1941. godine jedno od najtežih razaranja koje je Beograd preživeo u svojoj istoriji, a samo u prošlom veku bombardovan je četiri puta.

– U tom bombardovanju poginulo je 2.500 ljudi, a prema procenama čak i više od

 

četiri hiljade. Oko 10.000 ljudi je ostalo bez krova nad glavom jer je potpuno uništeno 627, a oštećeno preko 1.600 zgrada. Nemci su nas napali mučki, bez objave rata sa preko 350 bombardera. Bačeno je 440 tona bombi, uništena je Narodna biblioteka. Ono što je bombardovano jasno pokazuje da je cilj tog nemačkog napada, za šta je kasnije i komandant tog napada osuđen, da se uništi narod jer su gađani civilni i kulturni objekti – rekao je Vesić.

On je podsetio da je u bombardovanju Narodne biblioteke uništeno preko 300.000 dokumenata i knjiga. To je nešto što nikada neće moći da se nadoknadi. Porta Vaznesenjske crkve je mesto gde je direktnim pogotkom bombe poginulo 242 nevinih ljudi, uglavnom žena i dece.

– Od početka bombardovanja prošlo je 75 godina i danas se sećamo naših poginulih sugrađana, nevinih žrtava, ali i onih koji su branili Beograd. Kada se posle svih tih razaranja Beograd ponovo razvija i gradi, mi ne zaboravljamo žrtve i pokušavamo da u budućnosti naš grad više nikada ne bude meta razaranja. To je naša obaveza prema njima – rekao je Goran Vesić.

Vence su, osim gradskog menadžera, položili i predstavnici ruske delegacije koji su u poseti Srbiji, šef Odbora za spoljnu politiku Saveta Federacije Konstantin Kosačov i šef Odbora za socijalnu politiku Saveta Federacije Valerij Rjazanskij.