Udahnite miris proleća i osetite duh Beograda! NAJLEPŠI PRESTONIČKI PARKOVI koje ne smete da zaobiđete (FOTO)

parkovi beograda
dnevno.rs/kolaž

Park je mesto gde upoznajete duh jednog grada. Mesto gde se rađa ljubav, gde zaljubljeni bez reči uživaju u pogledima, gde samci razmišljaju o lepšim i vedrijim vremenima, gde stariji mudruju o sledećem šahovskom potezu, gde bake pletu najtoplije džempere i gde golubovi dobijaju najslađe gozbe...

 

Proleće je uveliko stiglo, a sad sa osmehom iščekujemo leto premda, zbog promenljivih vremenskih prilika, i nemamo osećaj da je zima definitivno “zatvorila vrata” i pustila jedno od najlepših godišnjih doba da pokazuje svoje čari.

Zbog toga, onog jutra kada se probudite “namršteni” zbog sunčevih zraka koji se probijaju kroz prozor vaše spavaće sobe – ne oklevajte, već iskoristite miris proleća, zelenilo, plavo nebo i Sunce koja vas obasjava.

Uputite se u neke od najlepših beogradskih parkova! Čak i sami! Razmišljajte i uživajte u prirodi. Beograd vam, zaista, nudi mnogo lepih prizora!

 

Beograd broji više od 60 parkova i izletišta, a portal Dnevno.rs je odlučio da za vas izdvoji pet koje bi trebalo obavezno posetiti.

KALEMEGDAN

 

Najlepši je i najveći beogradski park, istovremeno je i najznačajniji kulturno-istorijski kompleks u kojem dominira Beogradska tvrđava iznad ušća Save u Dunav. Naziv Kalemegdan odnosi se samo na prostorni plato oko Tvrđave koji je osamdesetih godina 19. veka pretvoren u park.

Plato je, dok je Tvrđava bila glavno vojno uporište Beograda, služio da se neprijatelj osmotri i sačeka za borbu. Zbog toga i njegovo ime potiče od turskih reči “kale” – grad, tj. tvrđava, i “megdan” – polje. 

 

Preuređivanje u park otpočelo je, posle predaje tvrđave Srbima (1867), po naređenju kneza Mihaila Obrenovića. Idejne skice za uređenje Kalemegdana napravio je prvi beogradski urbanista Emilijan Josimović.

Zelenilo je zasađeno između 1873. i 1875. godine. Godine 1905. pristupilo se proširivanju parka, uređivanjem Malog Kalemegdana, koji se prostirao od paviljona “Cvijeta Zuzorić” do Zoološkog vrta.

UNIVERZITETSKI PARK

 

Univerzitetski park se nalazi u najužem centru Beograda u sklopu Studentskog trga. Bio je poznat i kao Pančićev park, a naziva se još i Studentski park, kao i Akademski park.

U toku turske vladavine ovde je bilo tursko groblje, koje je uklonjeno polovinom 19. veka. Potom je na jednom delu današnjeg parka napravljena najveća i najpoznatija pijaca (uklonjena tek 30-ih godina 20. veka).

Prvi urbanista Beograda, Emilijan Josimović, smatrao je da ovom prostoru dolikuje nešto reprezentativnije od pijace, pa je nakon 1869. godine, kada su počeli radovi na regulaciji, skratio Veliku pijacu za polovinu, a preostali deo je pretvorio u park.

Prve urbane konture park dobija krajem 19. veka, kada je u njemu otkriven spomenik Josifu Pančiću, a definitivno je uobličen 30-ih godina 20. veka prenošenjem spomenika Dositeju Obradoviću sa Kalemegdana i podizanjem sadašnje barokne ograde. 

Tokom 2012. godine urađena je rekonstrukcija kompletnog parka. Trotoari su, uz kompletan parkovski mobilijar, zamenjeni novim. Na relativno maloj površini ovog parka nalazi se čak 21 vrsta drveća.

BOTANIČKA BAŠTA

 

Botanička bašta Jevremovac je prava planeta biljaka u malom. Magično mesto koje vas u samom centru grada svojom bujnom vegetacijom, senovitim Japanskim vrtom i prelepim starim zdanjem staklene bašte uvodi u potpuno drugu dimenziju uživanja u prirodi i svežini.

Na površini od oko pet hektara, na otvorenom prostoru nalazi se preko 350 vrsta drveća i žbunja, domaćih, evropskih i egzotičnih vrsta, a ukupan biljni fond danas čini preko 1500 biljaka. Bašta Jevremovac koja ima i kulturološki i arhitektonski značaj, nastala je u 19. veku na inicijativu Josifa Pančića i jedna je od najstarijih u svetu. Ima status spomenika prirode II kategorije i zaštićena je kao spomenik kulture.

 

Botanička bašta Jevremovac sa velikom staklenom baštom ima značajane arehitektonske i kulturno-istorijske vrednosti. To je prva i do sada jedina botanička bašta u Srbiji čije je osnivanje vezano za jedno od najavećih imena srpske botanike – Josifa Pančića. 

PARK TAŠMAJDAN

 

Park Tašmajdan nalazi se između ulica Takovske, Ilije Garašanina, Beogradske i Bulevara kralja Aleksandra na prostoru na kome se nekada nalazio kamenolom.

Naziv parka “Tašmajdan” je nastao od turskog naziva za kamenolom. U katakombama nastalim posle vađenja kamenih blokova, dugo su bila skladišta municije i vojni magacini, a služile su i kao skloništa i zavojišta za ranjene vojnike.

 

Ovo je mesto bogate i zanimljive istorije i još zanimljivijeg položaja, jer se nalazi iznad čuvenih gradskih pećina

Tašmajdan je i danas srce grada i jedan od omiljenih parkova Beograđana. Moderno uređen park pruža različite sadržaje: brojne staze za šetnju, trim stazu, dečije igralište, kutak za šah, fontane i skulpture, kafiće i restorane a neposredno uz park nalazi se crkva Svetog Marka.

TOPČIDERSKI PARK

 

Topčider je i park i gradska četvrt. Nalazi se u dolini Topčiderske reke, i već 150 godina je jedno od najomiljenijih izletišta Beograđana. Inače, prvi javni park u Beogradu i Srbiji, zaštićen je kao Spomenik prirode (više o tome možete pročitati KLIKOM OVDE)

Naziv Topčider je turska reč, preuzeta iz persijskog jezika, i znači tobdžijska dolina. Poreklo naziva je u 15. veku kada su ovde bili locirani artiljerijski logori gde su Turci izlivali svoje topove. Ovde su se nalazili i objekti u posedu beogradskog paše, a livade su korišćene za ispašu konja.

 

U prvim decenijama XVIII veka, u doba austrijske okupacije Beograda, u dolini Topčiderske reke nalazila su se poljska imanja austrijskih velikodostojnika, majuri. Tu je podignuta i lovačka kuća princa Aleksandra Virtemberškog.

Sa obnovljenom turskom vlašću ovi gospodari Beograda su odlazili u Topčider na teferiče i zidali letnjikovce za povremeni boravak.

Lepota i elegancija ovog parka definitivno vrede da za kratko napustite sam centar grada i dođete do Topčidera. Nekadašnji kraljevski park zbog svog romantičnog duha posebno je popularan za mladence, ali i kao mesto na kojem možete potpuno da se opustite i uživate u prirodi. U parku se nalazi i muzej Milošev konak ispred kojeg je čuveni stari platan star više od 170 godina i visok preko 34 metra.

 

Naravno, Beograd je dom i drugih parkova koje ne smete da zaobiđete – Pionirski park, Gradski park u Zemunu, Košutnjak, Pančićev park, Neimarski park… Ukoliko i vi imate vaše omiljeno mesto za odmor – pišite nam.