IZMEĐU MITA I STVARNOSTI: Evo kako funkcioniše lečenje u inostranstvu koje finansira država

b
pixabay

Kada su sve mogućnosti za lečenjem u zemlji isrpljene, naši pacijenti, pre svih deca, o trošku dva državna fonda, odlaze na lečenje u inostranstvo. U prethodne tri godine pomoć u inostranstvu dobilo je oko 1.500 ljudi - najviše dece, a za to je izdvojeno 14 miliona evra. U potrazi za lečenjem, pacijenti u inostranstvo neretko odlaze i o svom trošku.

 

Prošle godine 350 mališana šansu da se izleči imalo je u inostranstvu. U prvoj polovini godine na lečenje o trošku Republičkog fonda za zdarvstevno osiguranje otišlo je njih 279.

–Najviše dece je upućeno zbog pretransplatacione, transplatacione  jetre pluća i koštane srži, u Italiju, Austriju, za komplikovane kard intervencije Nemacka, Engleska, Holandija, Turska– kaže Verica Lazić, direktor RFZO.

Ko može da se leči van zemlje uredio je Pravilnik koji sadrži dijagnoze i spisak zemalja sa kojima sarađujemo, a stručnu rocenu daju i lekarske komisije. 

–Sredstava ima, finansijskim planom, predvideli smo 600 miliona za lečenje naših državljana u inostranstvo– kaže Lazićeva. 

O trošku države u prethodnih nekoliko godina najviše pacijenata odlazilo je u Tursku.

Za samo mesec dana u Turskoj se lečilo gotovo 180 pacijenata iz zemalja bivše Jugoslavije. O trošku Fonda mogu samo najmlađi. Dolaze na operativno lečenje epilepsije i cerebralne paralize.

Pre operacije, deca prolaze neophodnu analizu pokreta i hoda, što se proverava u specijalno opremljenoj sobi.

–Imamo infracrvene kamere koje snimaju svaki pokret dok se pacijent kreće, onda imamo informacije grafičke i trodimenzinaln koje daju detaljne informacije o stanju tog pacijenta– kaže  Enis Saban iz Agibadema.

Ukoliko se potvrdi dijagnoza cerebralne paralize, u Turskoj primenjuju proceduru selektivne dorzalne rizotomije , koja može da popravi stanje kod te dece.

–Cerebralna paraliza se beleži u pet na 1.000 porođaja, to je veliki procenat, koji se neće smanjivati. Ranije je to bilo zbog loših uslova u kojima su se radili porođaji. Sada je kvalitet nege mnogo bolji, ali i dalje se dešava kod vantelesne oplodnje, kada su višestruki porođaji ili ako je beba rođena u 27. nedelji, 50 odsto njih je u riziku da ima probleme sa kretanjem– kaže Memet Ozek, dečji neurohirurg.

 

O trošku države, naša deca u Tursku idu i na operaciju epilepsije, jer je svako treće dete otporno na lekove.

–Ko je za operaciju procenjujemo tako što snimamo moždane funkcije kako bismo videli koji deo mozga je odgovoran za napade, onda uradimo tanak rez da otkrijemo strukturu promene koje mogu da budu razlog napada, ako se ove dve informacije slažu onda je kandidat za operaciju. Ima i pacijenata sa više delova koji su odgovorni za napade. Onda moramo presečemo mostove– kaže doktor Ozek.

Procenjuje se da se svake godine u svetu kod 180 hiljada ljudi otkrije ova bolest, a najčešće se javlja u dečjem uzrastu.