DNEVNO.RS Zašto se kaže ‘novinarska patka’?

Ako niste znali zašto se kaže i kada se koristi izreka „novinarska patka”, ovo je pravi trenutak da naučite nešto novo i upotpunite svoje znanje.

Postoje tri objašnjenja kako je nastao izraz novinarska patka. Po jednom, najmanje verovatnom, taj izraz potiče od skraćenice NT, kojom su, navodno, u redakcijama listova obeležavali sumnjive i neproverene tekstove dospele s raznih strana. To bi kao trebalo da znači „non testatur” („nije provereno” ili nešto slično). Pošto se latinska skraćenica NT čita kao „en-te”, a tako upravo u nemačkom jeziku glasi naziv za patku (Ente), svaka neproverena vest prozvana je „patkom”. Po toj pretpostavci, dakle, moglo bi se zaključiti da nam je novinarska patka dolepršala iz nemačkog jezika. Možda je ona kao izraz i došla iz tog jezika, ali su putevi njenog nastanka ipak mnogo duži i zamršeniji. U knjizi Iz života reči Edvard Vartanj raspreda ovu priču:

Želeći da se naruga lakovernoj čitalačkoj publici, poznati belgijski humorista Kornelisen lansirao je vest o proždrljivim patkama. Javio je kako je neki narednik kupio dvadeset pataka i naredio da se jedna od njih odmah zakolje i sva (s kostima i perjem) isecka na sitne komadiće kako bi njome nahranio ostale patke. Posle nekoliko minuta to je učinio i s drugom, pa s trećom, četvrtom…i tako redom do devetnaeste. Na taj način je dvadeseta patka proždrala devetnaest svojih drugarica. Tu besmislenu vest o proždrljivosti pataka preneli su i drugi listovi, pa se posle o tome danima pričalo. Autor je, naravno, nakon izvesnog vremena otkrio tajnu svog „naučnog eksperimenta” i time se narugao lakovernim čitaocima i „žutoj štampi”.
Slučaj je potom zaboravljen, ali se od tada, kako misli Vartanj, svaka lažna vest u novinama naziva novinarskom patkom.

Zanimljivo je da je mnogo godina kasnije jedan američki list objavio istu vest. Rezultat je opet bio isti: laž o proždrljivim patkama primljena je sa velikim zanimanjem.

Nema razloga da sumnjamo u ovu Vartanjevu verziju, da smatramo kako je njegova priča o naredniku i patkama izmišljena, tj. da je i ona sama „novinarska patka”. Ipak treba reći da je patka u značenju : „lažna vest”, „izmišljotina”, postojala mnogo pre pomenutog napisa belgijskog novinara.

U jednom etimološkom rečniku francuskog jezika stoji da je reč canard u značenju: „patka” izvedena od glagola caner, što znači „gakati”, „kvakati”. Značenje „lažna vest” zabeleženo je već 1750; ono dolazi od izraza vendre des canards a moitie (doslovno – prodavati patke napola), koji je zabeležen u XVI veku, a odatle pak donner des canards a quelqu ‘un („izneveriti čija očekivanja”) – od kraja XVII do sredine XIX veka.

Dictionaire universel de la langue francaise beleži 1834. godine reč canard (patka) sa značenjem „lažna vest”, a 1842. Akademijin rečnik dodaje značenje „letak” i „loše novine”.

Svi ovi podaci pokazuju da izraz novinarska patka ima dugu i zanimljivu istoriju: od francuske reči canard kojom Francuzi i danas označavaju lažnu vest ili izmišljotinu, preko nemačkog Ente, i još ranijeg blaue Ente, u istom značenju, do ustaljivanja toga izraza u našem jeziku, proteklo je više vekova. Po tome bi se moglo reći da su laži i izmišljotine večne i da se svugde po svetu prenose na isti način.

Kojim je putem izraz novinarska patka stigao u našu novinarsku terminologiju – direktno iz francuskog ili preko nemačkog – nije toliko važno. Važno je da znamo šta on znači i da pomoću njega možemo razlučiti laži i podmetanja od istinske, ozbiljne novinske informacije, pisao je Milan Šipka u izdanju Prometeja iz Novog Sada.