ALARMANTNI PODACI: Broj stanovnika se konstantno smanjuje, oko 1200 sela u Srbiji U FAZI NESTAJANJA!

selo
pixabay.com

Srpska sela su u odumiranju, jer se čak u 86 odsto sela smanjuje broj stanovnika, a oko 1.200 ih je u fazi nestajanja i ona zauzimaju ukupnu teritoriju kao površina Kosova i Metohije, upozoreno je danas na Forumu "Hrana za Evropu" u Vrdniku.

 

Uz negativni demografski trend, jedan od ključnih problema današnjeg sela i njegov loš ekonomski položaj, je usitnjenost poseda i sve brojnija staračka domaćinstva, a najveći problemi su u brdsko-planinskim regionima, istakao je predsednik Odbora za selo Srpske akademije nauka i umetnosti (SANU) Dragan Škorić, saopštio je Ekonomski institut, koji je organizator skupa.

Navodeći alarmantne podatke, Škorić je rekao da su sela napustili sami seljani čiji se život zasnivao na radu na sopstvenom posedu.

Upravo posednici su napustili posed, i potpuno ga izbacili iz sistema resursa za život. Zato sada u Srbiji ima više od 50.000 praznih kuća i još tri puta toliko koje su van upotrebe – naveo je Škorić podatke iz studije SANU o propadanju srpskog sela.

On objašnjava da od 4.709 naselja, čak 1.200 je u fazi nestajanja jer svako to selo ima manje od 100 stanovnika, a čak u 86 odsto sela se smanjuje broj stanovnika.

Poštu nema 2.000, oko 500 nema asfaltni put i vezu sa svetom, u 2.700 sela ne postoji dečji vrtić, u 230 njih nema osnovnu školu, u 173 škole pohada samo po jedan đak.

Potencijal sela samo u oblasti stočarstva je 24 milijarde dolara do 2040. godine – naveo je Škorić i naglasio da “nema napretka Srbije bez sela”.

Na dvodnevnom, 7. po redu forumu “Hrana za Evropu” prvi put će biti predstavljen Nacrt studije o ekonomskom i društvenom razvoju – Srbija 2040″.

 

Direktor Ekonomskog instituta Dragan Šagovnović istako je, otvarajući Forum, da Studija predstavlja dokument pripreman sa ciljem da bude “objektivan prema prošlosti i dostojan da bude putokaz za budućnost”.

Uvereni smo i da je Srbiji takav dokument neophodan, a da su Ekonomski institut i SANU dostojni i pozvani da budu centar sabornosti u njegovoj izradi, ocenio je Šagovnović.

Priprema Studije, koja se odnosi na poljoprivredu i prehrambenu industriju Srbije, počela je u martu, saradnjom Ekonomskog instituta i SANU.

Autori Studije očekuju primedbe i sugestije i individualnih poljoprivrednika, zadruga, poljoprivrednih i prehambenih kompanija, predstavnika trgovinskih lanaca, banaka i drugih finansijskih organizacija i osiguravajućih kuća.

Organizatori Foruma su beogradski Ekonomski institiut i Društvo agrarnih ekonomista Srbije u partnestvu sa SANU.

Skup je istovremeno i deo obeležavanja 70. godišnjice postojanja i rada Ekonomskog instituta.