GODIŠNJE DOBA NARCISA I ĐURĐEVKA: Evo kako se dočekuje PROLEĆE u raznim delovima sveta!

Holi festival
Pixabay.com

Proleće je uvod u lepši deo godine, posle duge, hladne i sive zime. Ono nam donosi nadu, budi optimizam u nama, daje nam elan (ako izuzmemo prolećni umor) i nadahnjuje nas na buđenje i stvaranje boljeg sveta. U raznim delovima planete Zemlje, proleće se dočekuje na različite načina.

 

Onako kako postoji prolećni umor (malaksalost izazvana promenom vremena i prilagođavanjem na toplije dane), tako postoji i prolećno ludilo. Ovaj nemir čini da se osetimo kao da imamo višak energije, a do njega dolazi usled širenja krvnih sudova (kad raste temperatura), kako bi krv efikasno bila preneta do površine tela. 

Proleće na severnoj Zemljinoj polulopti traje deo marta, ceo april, maj i deo juna, a na južnoj deo septembra, ceo oktobar, novembar i deo decembra. Na dan početka proleća, takozvanu prolećnu ravnodnevicu, obdanica i noć traju po 12. sati.

Tokom ravnodnevice, koja se još naziva i ekvinocijum i jednakonoćje, Sunce nebom stigne na ekvator i tada, samo prvog dana proleća i prvog dana jeseni, ono prolazi tačno iznad glave stanovnicima Zemlje koji stoje na ekvatoru.

U antičkoj Grčkoj početak proleća označavao je Dionisovo ponovono rođenje, a u starom Rimu prvi dan proleća slavio se kao početak nove godine. Davno pre njih, Kelti su prvi dan proleća proslavljali kao vaskrsavanje Sunca. Ono je za mnoge imalo značenje buđenja, stvaranja i rađanja nečeg novog. Tako je i čuveni Stonhendž konstruisan na jedinstven način da se u zoru prvog dana proleća Sunce izdiže tačno iznad menhira.

U Australiji se svake godine u oktobru i novembru održava Prolećni trkački festival rasnih konja u Melburnu, koji se naziva još i “Trka koja zaustavlja naciju”. U Kanberi se u to doba organizuje Florijada, festival cveća, velika izložba kojom se proslavlja dolazak proleća.

Sudeći po starom jevrejskom kalendaru, mesec Nisan je prvi mesec u godini. Pasha se slavi 15. dana Nisana i poznata je kao prolećni praznik kojim se obeležava izlazak Jevreja iz egipatskog ropstva pod Mojsijevim vođstvom opisanom u Tori, odnosno u Starom zavetu.

Ptići svih vrsta uče da pevaju ovih dana. Oni na svet dolaze maltene nemu, ne umeju da pevaju, ali onda u proleće uče određene melodije svoje vrste. Smatra se da ih uče u prvih deset do šezdeset dana svog života, a počinju da ih pevaju tek idućeg proleća kada su starosti od oko tri stotine dana. 

Japan slavi dolazak najlepšeg godišnjeg doba tako što se željno očekuje cvetanje čuvenih trešanja. Japanci odlaze u parkove i uživaju u posmatranju otvaranja latica, a tradicija ovog iščekivanja cveta seže daleko u prošlost. Cvetanje trešanja ima simbolično značenje – povezuje se s prolaznošću lepote, mladosti i vremena.

Cela Indija slavi Holi, festival boja, koji označava početak proleća. Ljudi prskaju vodom jedni druge, a onda bacaju i boju u prahu i tako se farbajući “igraju”.

Stanovnici Bangladeša slave Falgun, početak proleća. Organizuju se velike fešte i prave se veličanstvene torte. Šam el-nesim je egipatski praznik kojim se obeležava početak proleća. Antički Egipćani slavili su žetvu pšenice, ali moderni Egipat slavi i danas taj dan. Za to vreme Iranci slave Novruz, što na persijskom znači “novi dan”. Ovaj važni tradicionalni praznik slavi se i u drugim zemljama u kojima ima Persijanaca – Azerbejdžan, Avganistan, Kirgistan, Tadžikistan, a slave ga i Kurdi u Turskoj i Iraku.

Rumuni proslavljaju Marcišor i na taj dan je sve ukrašeno crveno-belim kanapčićima. Simbolično, ta dekoracija je posvećena ženama i plodnosti i označava život i neprekidnost.