KAKVA SMO MI SILA BILI! Godišnjica događaja za koji NIKADA NISTE ČULI, a koji pokazuje svu MOĆ STARE DRŽAVE

Vlada Ilić
Privatna arhiva Saša Stanković

Iako to većina ljudi ne zna, Beograd danas treba da proslavi važan jubilej. Prva međunarodna vazduhoplovna izložba priređena na Sajmištu od 28. maja do 13. juna 1938. godine, pod pokroviteljstvom kralja Petra II i pod predsedništvom kneza namesnika Pavla Karađorđevića, otvorena je na današnji dan pre 80 godina. Reč je bila o prvom ovakvom događaju ne samo u tadašnjoj Jugoslaviji već u čitavoj jugoistočnoj Evropi.

 

Braća Rajt poletela su 1903. godine. Samo tri i po decenije kasnije u Beogradu je održana izložba posvećena najnovijim modelima aviona, ali i čovekovoj beskrajnoj težnji da savlada nebo i – poleti.

Od 28. maja do 13. juna 1938. godine u Beogradu održana je Prva međunarodna vazduhoplovna izložba gde su, pored letelica koje je u to vreme proizvodila domaća vazduhoplovna industrija, bili izloženi i neki od poznatih stranih aviona. 

Teško je danas i zamisliti kakav je to događaj bio. Onovremena štampa piše o hiljadama Beograđana koji su se tiskali pred ulazima u paviljone da vide poslednja čuda tehnike.

 

Na samom otvaranju, više od stotinu aviona preletelo je toranj na Sajmištu, a Tadija Sondermajer, legendarni srpski pilot i avijatičar, sa oduševljenjem je istakao: “Moja je iskrena želja da ta snažna krila služe ideji mira i kulturnog razvitka Kraljevine Jugoslavije i da joj ona obezbede potrebno spokojstvo“.

Diplomatska elita Jugoslavije bila je prisutna, ali valja pomenuti i to da su svoje izaslanike poslale i skoro sve strane države čije su firme izlagale na Sajmu. Naročito su bogato bile zastupljene Čehoslovačka, Italija i Nemačka. Izložile su najmodernije tipove aviona, motora, avionskih instrumеnata i raznog avionskog pribora, ali i Jugoslavija je imala čime da im i te kako parira!

Lista jugoslovnskih firmi najbolje svedoči koliko je avio-industrija tada bila razvijena: Knebl i Ditrih — Inđija, Jasenica a. d. — Beograd, Mikron — Beograd, Teleoptik — Beograd, L. Špartalj — Beograd, Avia — Sarajevo, Rogožarski a. d. — Beograd, Ikarus a. d. — Zemun, Zmaj a. d. — Zemun, Industrija motora a. d. — Rakovica—Beograd, Jedriličarska zadruga Utva — Zemun.

Na kraju, brojka je bila skoro nestvarna. Na Prvoj međunarodnoj vazduhoplovnoj izložbi u Jugoslaviji svoje proizvode predstavilo je 146 različitih fabrika iz celog sveta. Bez preterivanje, može se reći – Beograd je bio svet!

Tek je trideset i pet godina otkako je čovek uspeo da se izdigne od zemlje na aparatu težem od vazduha, a tek je dvadeset i pet godina otkako je počela praktična primena avijacije za vojne svrhe… Današnja izložba, kao prva ove vrste u našoj otadžbini, ima za cilj, da iznese celom našem narodu rezultate vazduhoplovne tehnike i industrije, kako naše zemlje tako i stranih država – istakao je na otvaranju general Dušan Simović, komandant vazduhoplovstva vojske i mornarice.

 

Beograđani su se tog prijatnog dana krajem maja, zabeležila je štampa, najviše okupljali oko letelica u koje im dozvoljeno da sednu, baš kao pravi piloti. Mlađi su bili oduševljeni. Stariji – oprezni, sa velikim strahopoštovanjem i verovatno uz malu dozu bojazni. Ali, i jedni i drugi, suviše znatiželjni da priliku da sednu u “gvozdenu pticu” propuste.

U ime građana Beograda, na otvaranju je govorio i gradonačelnik Vlada Ilić.

– Gradu Beogradu ukazana je današnjim danom velika počast što se ova značajna smotra vazduhoplovne tehnike priređuje u njemu kao značajnom vazduhoplovnom centru i raskrsnici svetskih vazdušnih i suvozemnih puteva. Neka bi ova vazduhoplovna izložba dala još jači podstrek i veće uspehe u ovoj grani tehnike, jer će kroz te uspehe i kultura i ekonomski napredak svih naroda lakše dolaziti do željenih ciljeva – istakao je Ilić.

Bilo je na Sajmu mnogo toga da se vidi i doživi. Avioni su mogli da se pogledaju izbliza, u neke je moglo i da se sedne, a za najmlađe je postavljen i zabavni park. Ipak, sigurno najveća atrakcija je bila – kula za skakanje padobranom!

Specijalno za tu priliku postavljena, viša od 70 metara, imala je najbrži lift koji je Beograd do tada imao, a za 10 ondašnjih dinara (što je bilo prilično mnogo) svako ko bi hteo (i smeo) mogao je da se popne do vrha, dobije padobran i spusti se. Valja pomenuti još i ovo – tadašnje novine zabeležile su da je prva osoba iz publike koja je skočila bila – jedna devojka.

* Delovi teksta su preuzeti iz monografije o Vladi Iliću “Prvi moderni gradonačelnik Beograda” autora Saše Stankovića koja se može naći u beogradskoj knjižari “Papirnih krila” u Knez Mihailovoj ili naručiti mejlom [email protected]