Dušan Nemanjić u Skoplju krunisan za cara – 1346. godine

Na današnji dan 1346. godine, u Skoplju je srpski kralj Dušan Stefan Nemanjić krunisan za cara. Istovremeno je proglašena srpska patrijaršija s prvim srpskim patrijarhom Joanikijem.

 

Uvidevši da je Vizantijsko carstvo oslabilo, srpski kralj Dušan odlučuje da na ruševinama Vizantije podigne imperiju jednog mladog naroda punog snage.

Nakon svih osvajanja Stefan Dušan je odlučio da se proglasi za cara. Sklopio je dogovor sa Svetom gorom, koja je vizantijskog cara oduvek smatrala za svog jedinog i legitimnog vladara. Svetogorski Protat je odlučio da se Dušanovo ime spominje u svim molitvama posle imena vizantijskog cara Jovana V. Za uzvrat, Dušan se obavezao da će poštovati autonomiju Svete gore.

Kralj Stefan Dušan se proglasio za cara oko Božića (25. decembra 1345.) u gradu Seru. Prema ustaljenim običajima carigradski patrijarh je krunisao careve na Istoku, a papa careve na Zapadu. Pošto se nije mogao nadati da će ga iko od ove dvojice krunisati, srpska arhiepiskopija je uzdignuta na rang patrijaršije. Arhiepiskop Joanikije je postao prvi srpski patrijarh.

Stefan Dušan je krunisan za cara Srba i Grka na Uskrs (16. aprila 1346.) u tvrđavi Kale u Skoplju. Krunisanje su obavili srpski patrijarh Joanikije i trnovski patrijarh Simeon.

Obrazloženje za ovaj postupak car Dušan je našao u učenju hrišćanske crkve. Sve što je nekada Gospod darovao prvom hrišćanskom caru, Konstantinu Velikom, prešlo je u Dušanove ruke. Misli se na zemlje i velike gradove „grčkog carstva“. Dušanova titula sada je glasila: Voljom Božjom, Blagoverni i Hristoljubivi car Srbljem i Grkom i zemlje pomorske i svemu disu (zapadu).

Ostali događaji na današnji dan:

1346. U Skoplju srpski kralj Dušan Stefan Nemanjić krunisan za cara. Istovremeno proglašena srpska patrijaršija s prvim srpskim patrijarhom Joanikijem. 

1828. U Francuskoj, gde je boravio u dobrovoljnom egzilu od 1824, umro španski slikar Francisko de Goja. Kao dvorski slikar napravio portrete članova kraljevske porodice, dvorana i uglednih ličnosti, a među najpoznatije njegove slike ubrajaju se “Odevena Maja” i “Gola Maja”. 

1844. Rođen francuski književnik Anatol Frans, član Francuske akademije, dobitnik Nobelove nagrade za književnost 1921. 

1850. Umrla francuska vajarka Mari Tiso, 1802. osnovala londonski Muzej voštanih figura. 

1856. Usvojena Pariska deklaracija o pomorskom pravu za vreme rata. 

1859. Umro francuski političar i istoričar Aleksis Klerel Tokvil, čije je delo imalo značajan uticaj na razvoj građanske demokratije. 

1867. Rođen američki pilot i konstruktor aviona Vilbur Rajt koji je 1903. s bratom Orvilom izveo prvi let avionom. Let trajao 59 sekundi, a avion preleteo 285 metara. Braća Rajt 1909. osnovala kompaniju za proizvodnju aviona. 

1872. Rođena srpska slikarka nemačkog porekla Beta Vukanović. Bila profesor na beogradskoj Umetničkoj školi i jedan je od osnivača društva srpskih umetnika, slikara i vajara “Cvijeta Zuzorić”. 

1879. Umrla Berandet Subiru, čija je vizija Device Marije prethodila stvaranju svetilišta u Lurdu u Francuskoj. 

1889. Rođen engleski filmski glumac, scenarista, režiser i producent Čarli Čaplin. Karijeru napravio u SAD, a 1952. emigrirao u Švajcarsku, gde je umro 1977. Tokom 40 godina snimio 75 kratkih i dugometražnih filmova, a 1972. dobio “Oskar” za životno delo. 

1922. Nemačka i SSSR potpisali Rapalski ugovor kojim je Nemačka priznala Sovjetski Savez i obnovljeni diplomatski i trgovinski odnosi. 

1940. Rođena danska kraljica Margareta II. Kraljica postala 1972. i bila prva žena koja je posle 600 godina sela na danski presto. 

1944. Saveznička avijacija bombardovala Beograd u Drugom svetskom ratu. Poginulo više od 1.200 ljudi, više hiljada povređeno, razoreno oko 600 zgrada. 

1945. Američke trupe u Drugom svetskom ratu ušle u nemački grad Nirnberg. 

1947. U gradu Teksas u istoimenoj državi SAD poginulo više od 500 ljudi u eksploziji francuskog kamiona napunjenog nitritom. 

1948. U Parizu osnovana Organizacija za ekonomsku saradnju i razvoj. 

1964. Devetoro ljudi u Britaniji osuđeno na kazne zatvora od 25 do 30 godina zbog učešća u velikoj pljački voza 1963. Jedan od glavnih aktera “pljačke stoleća” Ronald Bigz uspeo da pobegne iz zatvora i stigne u Brazil, gde je živeo do maja 2001, kada se predao Skotland Jardu. 

1970. Pod snežnom lavinom, koja je zatrpala dečji senatorijum u mestu Salanš u francuskim Alpima, poginule 72 osobe. 

1975. Umro indijski filozof i državnik Sarvepali Radakrišnan, predsednik Indije od 1962. do 1967. 

1982. Britanska kraljica Elizabeta proklamovala nov kanadski Ustav na osnovu kojeg su prekinute poslednje kolonijalne veze Kanade s Britanijom. 

1988. U Tunisu ubijen Halil al Vazir, poznat kao Abu Džihad, vojni komandant Palestinske oslobodilačke organizacije. 

1992. Košarkaši beogradskog “Partizana” u Istanbulu postali prvaci Evrope pobedom nad “Huventudom” iz Barselone, rezultatom 71:70. 

1996. Bivšeg premijera Italije Betina Kraksija italijanski sud, na osnovu optužnice koja ga je teretila za korupciju, osudio u odsustvu na osam godina i tri meseca zatvora. Kraksi pobegao u Tunis i tamo ostao do smrti. 

2001. Bivši predsednik Filipina Džozef Estrada predao se antikorupcijskom sudu pošto je taj sud izdao nalog za njegovo hapšenje zbog korupcije i lažnog svedočenja. Estrada se povukao sa mesta predsednika 20. januara pod pritiskom demonstranata i vojske. 

2003. U Beču uhapšen Dragan Nikolić i izručen vlastima u Srbiji. Nikolić u odsustvu osuđen na 15 godina zatvora kao saizvršilac u ubistvu Željka Ražnatovića.