Rođen Dino Merlin, pevač i tekstopisac iz BiH – 1962. godina

Edin Dervišhalidović, poznatiji pod scenskim imenom Dino Merlin, je jugoslovenski i bosanskohercegovački muzičar i tekstopisac. Jedan je od najpoznatijih pevača/tekstopisaca u Bosni i Hercegovini, a takođe popularan u ostalim državama bivše Jugoslavije.

Edin Dervišhalidović je osnovao grupu Merlin 1983. i bio je njen pevač i tekstopisac. Sa grupom Merlin je snimio 5 studijskih albuma: „Kokuzna vremena” 1985, „Teško meni sa tobom (a još teže bez tebe)” 1986, „Merlin” 1987, „Nešto lijepo treba da se desi” 1989. i „Peta strana svijeta” 1990.

voju solo karijeru Dervišhalidović je započeo 1991. godine pod scenskim imenom „Dino Merlin” i snimio četiri studijska albuma: „Moja bogda sna”, „Fotografija” 1995, „Sredinom” 2000, „Burek” 2004. i dva koncertna albuma, „Vječna vatra” 1999. i „Live Koševo 2004″ 2005.

Dino Merlin je napisao prvu himnu Bosne i Hercegovine po imenu „Jedna si jedina”. Takođe je uzeo učešća na takmičenju za pesmu Evrovizije u Dablinu 1993 (Dino je bio pisac pesme „Sva bol svijeta”) i u Jerusalimu 1999. (pevajući „Putnici” sa francuskom pevačicom Beatris). Dino Merlin je takođe učestvovao na ostalim velikim evropskim festivalima, kao što je Kopenhagen 1996. i Turkovizija 1997. Njegova promotivna turneja za album „Sredinom”, koji je objavljen 2000, je uključivala više od 200 koncerata, sa spektakularnim nastupom na Olimpijskom stadionu Koševo, pred 80.000 gledalaca. Album „Sredinom” je bio najprodavaniji u Bosni i Hercegovini i prodavan je u svim državama bivše Jugoslavije. Dino Merlin je predstaljato Bosnu i Hercegovinu na izboru za Pesmu Evrovizije 2011, sa pesmom „Ljubav unazad” (engl. Love in Rewind). Merlinov album „Hotel Nacional” se u junu 2014. našao na Bilbordovoj svetskoj top-listi, na 8. mestu.

Dana 30. maja 2014. godine je izdata pesma Ruža (svako ima nekoga da mu ruke pruža) koja je ujedno i prva pesma sa nadolazećeg 11. albuma.

 

Ostali događaji na današnji dan:

490. p.n.e. – Na istočnoj obali Atike kod Maratona Atinjani su pobedili deset puta brojniju vojsku persijskog cara Darija (9.000 prema 100.000). U bici su poginula 192 grčka vojnika, a Persijanaci su imali oko 6.000 mrtvih. Vest o pobedi u Atinu je doneo glasnik Filided pretrčavši 40 kilometara, nakon čega je umro od premora. Po tom događaju se u modernom vremenu zove najduža trka u atletici.
1494 – Rođen je francuski kralj Fransoa I (Francois), koji je tokom vladavine (1515-47) osvojio Milano, ali nije uspeo da se učvrsti u Italiji. Njegovu ambiciju da postane rimsko-nemački car sprečio je Karlo V, sa kojim je potom Fransoa I vodio četiri rata.
1583 – Rođen je italijanski orguljaš i kompozitor Đirolamo Freskobaldi, najveći majstor svog vremena, koji je kompozicije za orgulje obogatio novim izražajnim sredstvima. U Italiji nije imao značajnije sledbenike, ali je presudno uticao na austrijske i nemačke barokne majstore, kao i na Baha.
1683 – Poljski kralj Jan III Sobjecki potukao je tursku vojsku i razbio dvomesečnu drugu opsadu Beča, čime je sprečen prodor Turske u srednju Evropu.
1733 – Umro je francuski kompozitor i orguljaš Fransoa Kupren, centralna ličnost muzičkog života Pariza početkom 18. veka, dvorski klavsenista i muzički učitelj. Napisao je metodiku „Umetnost sviranja na klavsenu”.
1772 – Rusija je osvojila persijsku oblast uz Kaspijsko more, uključujući i grad Baku.
1801 – Ruski car Aleksandar I anektirao je gruzijsku kraljevinu. Istočna gruzijska kraljevina, stvorena četiri decenije ranije, posle oslobođenja od Persijanaca, prihvatila je ruski protektorat 1783. Rusija je 1810. anektirala i zapadnu Gruziju, koja je do tada bila pod vlašću Otomanskog carstva.
1848 – Švajcarska je usvojila novi ustav kojim je postala federalna unija s jakom centralnom vlašću.
1876 – Rođen je srpski političar, pozorišni i književni kritičar Milan Grol, dugogodišnji dramaturg i upravnik Narodnog pozorišta u Beogradu, od 1940. šef Demokratske stranke. U Drugom svetskom ratu bio je član jugoslovenske kraljevske vlade u emigraciji, a od marta do avgusta 1945. potpredsednik vlade Demokratske Federativne Jugoslavije.
1878 – Egipatski obelisk poznat kao „Kleopatrina igla”, napravljen od mermera iz Asuana oko 1475. p.n.e, postavljen je u Londonu.
1890 – Britanska Južnoafrička kompanija osnovala je grad Solzberi (Harare) koji je postao glavni grad Rodezije. Naziv je dobio po imenu tadašnjeg britanskog premijera lorda Solzberija.
1913 – Rođen je američki atletičar Džesi Ovens, koji je osvojio četiri zlatne medalje na Olimpijskim igrama u Berlinu 1936. Njegov trijumf naljutio je Adolfa Hitlera, koji je napustio počasnu ložu kako bi izbegao da se rukuje s njim zato što je crnac.
1916 – Na Kajmakčalanu je počela ofanziva srpske vojske protiv Bugara i Nemaca u Prvom svetskom ratu. Završena je 3. oktobra 1916, kao prva pobeda srpske vojske nakon povlačenja preko Albanije.
1919 – Italijanska armija sastavljena od dobrovoljaca pod komandom pesnika Gabrijela D’Anuncija zauzela je Rijeku. Grad je ostao pod italijanskom vlašću do kraja Drugog svetskog rata.
1940 – Tražeći izgubljenog psa, grupa tinejdžera otkrila je pećinu Lesko, kod mesta Montinjak u Dordonji (Francuska) čuveni arheološki lokalitet sa crtežima iz paleolita.
1943 – Nemački komandosi su u Drugom svetskom ratu, na osnovu naredbe Adolfa Hitlera, oteli bivšeg italijanskog diktatora Benita Musolinija, kojeg su nove italijanske vlasti stavile u zatvor.
1953 – Nikita Hruščov izabran je za prvog sekretara Centralnog komiteta KP SSSR.
1968 – Albanija je saopštila da napušta Varšavski pakt.
1970 – Palestinski otmičari su u Jordanu digli u vazduh tri aviona oteta šest dana ranije posle poletanja iz Njujorka ka Evropi. Prethodno su oslobodili putnike u zamenu za palestinske zatvorenike, među kojima i otmičara četvrtog aviona Lejlu Kaled .
1974 – Vojnim pučem svrgnut je sa vlasti etiopski car Haile Selasije, koji je 1928. posle smrti Menelika II postao kralj, a 1930. car Etiopije.
1980 – U vojnom puču pod vođstvom generala Kenana Evrena u Turskoj je oborena vlada Sulejmana Demirela.
1989 – U poljskom parlamentu prihvaćena je vlada jednog od lidera pokreta „Solidarnost” Tadeuša Mazovjeckog, čime je formalno okončana vladavina komunista u Poljskoj.
1994 – U Poljskoj su održane prve zajedničke vojne vežbe snaga NATO i bivšeg Varšavskog pakta.
1998 – U atentatu u Tirani ispred sedišta opozicione Demokratske partije ubijen je jedan od njenih vođa Azem Hajdari.
1999 – Indonezija je prihvatila raspoređivanje mirovnih snaga UN u Istočnom Timoru.
2000 – U eksploziji automobila koji je uleteo u podzemnu garažu u zgradi Berze u Džakarti, 15 ljudi je poginulo, a više desetina je povređeno.
2001 – NATO se prvi put u svojoj 52 godine dugoj istoriji pozvao na član 5. Povelje NATO o zajedničkoj odbrani, čime je stvorena mogućnost kolektivnog vojnog odgovora na terorističke napade u SAD. U govoru naciji američki predsednik Džordž Buš rekao da je Amerika napadnuta i da će iskoristiti sva svoja odbrambena sredstva kako bi terorizam bio pobeđen.
2003 – Rezolucijom Saveta bezbednosti UN Libiji su ukinute sankcije uvedene nakon terorističkih napada na američki i francuski avion krajem osamdesetih godina. Prethodno je sa Fondacijom Gadafi postignut sporazum o isplati odštete porodicama žrtava oborenog francuskog aviona.
2003 – Umro je američki kantri muzičar Džoni Keš, „Čovek u crnom”. Tokom 50-godišnje karijere najviše je pevao o rudarima, nadničarima, osuđenicima i kaubojima.
2005 – Umro je nemački sportista Fric Šilgen, koji je upalio olimpijsku vatru na Olimpijskim igrama 1936. u Berlinu.