Rođena francuska kraljica italijanskog porekla Katarina de Mediči – 1519. godine

Na današnji dan 1519. rođena je francuska kraljica italijanskog porekla Katarina de Mediči, kćerka gospodara Firence Lorenca II Medičija. Posle smrti muža Anrija II od 1560. vladala je Francuskom kao regentkinja. Po njenom nalogu 1572. izvršen je pokolj više hiljada protestanata, poznat kao Bartolomejska noć.

 

Katarina Mediči je bila francuska kraljica koja je vladala u doba verskih ratova u Francuskoj (16. vek).

Katarina je bila kći vojvode Lorenca II Medičija (1492—1519), vojvode Urbina, i Madlene de la Tur od Overnje (1495—1519). Oba roditelja su joj umrla nekoliko nedelja posle njenog rođenja. Od njih je nasledila titule kontese Overnje i vojvotkinje Urbina. Odrasla je u Italiji.

Udala se za budućeg kralja Francuske Anrija II 1533. kada je imala 14 godina. Kraljica Francuske postala je 1547. godine. Imala je desetoro dece, od kojih je troje umrlo kao novorođenčad. Tri poslednja francuska kralja iz dinastije Valoa, Fransoa II (1559–1560), Šarl IX (1560–1575), Anri III (1575–1589), bili su sinovi Katarine Mediči.

Njena najstarija kći, Elizabeta, postala je žena španskog kralja Filipa II, a najmlađa preživela kći, Margareta (poznata kao kraljica Margo), udala se za protestanta Anrija od Navare, koji će kasnije postati francuski kralj Anri IV po liniji ovog braka.

Sva njena deca, osim Margarete, bila su bolešljiva, tako da je ona u dugom periodu, posle smrti supruga 1559. kada je postalaregent, bila de fakto vladar Francuske.

Za vreme vladavine Katarine Mediči, avgusta 1572, u Parizu i širom Francuske odigrao se masakr protestantskih plemića, u istoriji poznat kao Vartolomejska noć. U to vreme smatralo se da je kraljica direktno odgovorna za masakr. Ona se javno trudila da se distancira od ovog masakra i od verskog rata koji je usledio. Sve vreme je nastojala da održi autoritet kraljevske vlasti u uslovima haosa građanskog rata katolika i protestanata.

Pored vladarske i političke uloge, Katarina Mediči je bila veliki mecena renesansne umetnosti.

Ostali događaji na današnji dan:

1519. Rođena francuska kraljica italijanskog porekla Katarina de Mediči, kćerka gospodara Firence Lorenca II Medičija. Posle smrti muža Anrija II od 1560. vladala Francuskom kao regentkinja. Po njenom nalogu 1572. izvršen pokolj više hiljada protestanata, poznat kao Bartolomejska noć.

1598. Francuski kralj Anri IV potpisao Nantski edikt, kojim se protestantima priznaju ista prava kao i katolicima. Edikt, neprijateljski primljen od katolika, ukinuo Luj XIV 18. oktobra 1685.

1605. Umro ruski car Boris Godunov. Njegov život inspirisao Aleksandra Puškina da napiše dramu “Boris Godunov”, a Modesta Musorgskog da komponuje istoimenu operu.

1695. Umro francuski pesnik i basnopisac Žan de Lafonten. Ogledao se u svim književnim rodovima, ali je u istoriju književnosti ušao delom “Basne” objavljenim u 12 knjiga. 1684. izabran za člana Francuske akademije.

1743. Rođen američki državnik i pravnik Tomas Džeferson, osnivač Demokratske stranke, treći predsednik SAD. Jedan od glavnih autora “Deklaracije o nezavisnosti”, usvojene 4. jula 1776. Od Napoleona I 1803. kupio Lujzijanu.

1813. Umro ruski vojskovođa Mihail Kutuzov. Kao vrhovni komandant ruske vojske zaslužan za poraz Napoleonovih trupa u Rusiji 1812. Jedan od glavnih likova u romanu Lava Tolstoja “Rat i mir”.

1832. Rođen srpski slikar Stevan Todorović, član Srpske kraljevske akademije. Izradio oko 300 portreta savremenika, među kojima Kornelija Stankovića, Đure Daničića, Vladana Đorđevića, kraljice Natalije.

1848. Sicilija proglasila nezavisnost od Napuljske kraljevine.

1869. U Pančevu izašao prvi broj nedeljnika “Pančevac”. U tom listu objavljen prvi prevod na srpski jezik “Komunističkog manifesta”. List više puta zabranjivan i obnavljan.

1885. Rođen mađarski filozof i književni kritičar Đerđ Lukač. Bio ministar u vladi Imrea Nađa 1956, a posle njegovog pada privremeno proteran u Rumuniju. Kasnije se povukao iz javnog života.

1892. Rođen britanski maršal avijacije Artur Haris Bombaš, poznat po taktici “tepih-bombardovanja” koja je u Drugom svetskom ratu primenjena na Keln, Berlin i Dresden.

1898. Marija Kiri Sklodovska otkrila element koji je dobio naziv radijum. Tim otkrićem postavljeni temelji nauke o radioaktivnosti.

1906. U Dablinu rođen irski književnik Samjuel Beket, uz Joneska i Ženea najznačajniji predstavnik “teatra apsurda”. 1969. dobio Nobelovu nagradu za književnost.

1919. Britanske trupe u Amrikaru masakrirale oko 380 Indusa, pristalica vođe pokreta za nezavisnost Indije Mahatme Gandija.

1922. Rođen tanzanijski državnik Džulijus Kambarage Njerere, jedan od lidera pokreta nesvrstanih i jedan od osnivača Organizacije afričkog jedinstva.

1941. Rusija i Japan potpisali sporazum o neutralnosti u Drugom svetskom ratu.

1945. Sovjetske trupe pod maršalom Fjodorom Tolbuhinom u Drugom svetskom ratu oslobodile Beč.

1945. Teškim zapaljivim bombama američko vazduhoplovstvo u Drugom svetskom ratu uništilo velik deo Tokija.

1963. Rođen Gari Kasparov, ruski šahista. U 23. godini postao svetski šampion, najmlađi u istoriji šaha. Titulu preuzeo od zemljaka Anatolija Karpova.

1964. Američki filmski glumac Sidni Poatje dobio “Oskar” za film “Poljski ljiljani”, prvi crnac koji je dobio to priznanje.

1966. U udesu helikoptera poginuo predsednik Iraka Abdul Salam Arif.

1975. Vojnim pučem u Čadu zbačen sa vlasti, a potom ubijen, predsednik Fransoa Tombalbaje. Vlast preuzelo Vrhovno vojno veće kojim je predsedavao Feliks Malum.

1975. Pripadnik hrišćanske milicije u predgrađu Bejruta ubio 22 Palestinca. Taj napad smatra se početkom građanskog rata u Libanu.

1981. Novinarka “Vašington posta” Dženet Kuk dobila Pulicerovu nagradu za priču o osmogodišnjem narkomanu. Dva dana kasnije vratila nagradu, posle priznanja da je izmislila priču.

1990. Sovjetski Savez priznao odgovornost za masakr više hiljada Poljaka 1940. u Katinskoj šumi.

1995. Ukrajina pristala da do 2000. zatvori nuklearni reaktor u Černobilu, poznat po tome što je 1986. izazvao ogromno radioaktivno zagađenje.

1996. U Briselu završena donatorska konferencija za posleratnu Bosnu i Hercegovinu, na kojoj je obećano 1,23 milijardi dolara pomoći za obnovu zemlje.

1997. Posle dužeg odlaganja, Papa Jovan Pavle II posetio Sarajevo. Duž puta kojim je trebalo da prođe njegova motorizovana kolona nađene mine, postavljene nešto ranije.

1999. U Mičigenu u SAD Džek Kervorkian osuđen na 10 do 25 godina zatvora za pomoć u samoubistvu Tomasa Jouka, koje je izvršeno godinu dana ranije i snimljeno na video-kaseti.

2002. Stalan Arbitražni sud u Hagu doneo pravosnažnu odluku kojom je definisana 1.000 kilometara dugačka granica između Etiopije i Eritreje, čime je okončan sukob koji je kulminirao dvogodišnjim ratom te dve afričke zemlje.