U Holivudu dodeljene prve nagrade Oskar – 1929. godine

Na današnji dan 1929. godine, u Holivudu su dodeljene prve nagrade Američke filmske akademije, od 1931. poznate kao Oskar, filmu "Krila", glumici Dženet Gejnor i glumcu Emilu Dženingsu.

 

Prve nagrade Američke filmske akademije bile su predstavljene 16. maja 1929, na privatnom branču u Hotelu Ruzvelt u Holivudu, publici od samo 26 ljudi.

Pobednici su bili najvljeni 3 meseca ranije pre zvanične pobede; međutim to je bilo promenjeno u drugoj ceremoniji dodele Oskara 1930.

Od tada i tokom prve decenije, rezultati sa davani u novine za objavljivanje u 23 časa, veče pred dodelu. Ovaj metod korišćen je sve dok Los Anđeles Tajms nije objavio imena pobednika pre početka ceremonije; kao rezultat, Akademija od 1941. koristi zapečaćene koverte kako bi otkrila imena pobednika.

Prva nagrada za Najboljeg glumca dodeljena je Emilu Janingsu, za njegovu ulogu u filmovima “Poslednja zapovest” (“The Last Command”) i “Put svega živog” (“The Way of All Flesh”). Morao je da se vrati u Evropu pre ceremonije, pa se Akademija složila da mu nagradu uruči ranije; ovo ga čini prvim dobitnikom Oskara u istoriji.

Od četvrte ceremonije sistem je promenjen, pa su umetnici nagrađivani u posebnim kategorijama za samo jedan film.

Kako je nagrada dobila ime Oskar ima više verzija. Prema jednoj, ime je smislila bibliotekarka Akademije Margaret Herik. Ona je videla nagradnu statuu i rekla: “Izgleda baš kao moj ujak Oskar!”

Ostali događaji na današnji dan:

1532 – Španski osvajač Fransisko Pizaro iskrcao se sa malom grupom vojnika na severnu obalu Perua. Savladavši otpor Indijanaca, Španija je 1572. osvojila Peru i držala ga u svom posedu do 1824.

1703 – Umro je francuski pisac Šarl Pero, autor čuvene zbirke bajki “Vilinske priče”, u kojoj su i “Mačak u čizmama”, “Crvenkapa” i “Uspavana lepotica”.

1770 – U Versaju su se venčali francuski prestolonaslednik Luj (kasnije Luj XVI) i Marija Antoaneta, kćerka austrijske carice Marije Terezije. Nakon Francuske revolucije 1789. osuđeni su na smrt i pogubljeni na giljotini 1793.

1812 – Turska i Rusija potpisale su ugovor o miru u Bukureštu kojim su za srpske ustanike predviđeni opšta amnestija i pregovori sa turskim vlastima o autonomiji Srbije.

1881 – U okolini Berlina pušten je u saobraćaj prvi električni tramvaj.

1898 – Rođen je srpski pesnik, putopisac i diplomata Rastko Petrović. Pripadao je prvoj generaciji srpskih modernista, a njegova zbirka pesama “Otkrovenje” smatra se jednim od najznačajnijih dela srpske poezije između dva svetska rata.

1898 – Rodjena je književnica Desanka Maksimović, jedna od najpopularnijih srpskih pesnikinja (“Pesnik i zavičaj”, “Tražim pomilovanje”, “Nemam više vremena”, “Slovo o ljubavi”).

1916 – Potpisan je ugovor o trojnoj anglo-francusko-ruskoj kontroli Palestine radi podele bliskoistočnih teritorija Otomanskog carstva.

1917 – U Jonskom moru kod Krfa utopio se srpski pisac Vladislav Petković Dis, kada je nemačka podmornica u Prvom svetskom ratu torpedovala brod na kome se nalazio (“Mi čekamo cara”,”Tamnica”, “Nirvana”, “Možda spava”).

1924 – Rođen je gambijski državnik Daud Džavara, osnivač (1959) i lider (od 1960) Narodne progresivne stranke, predsednik Gambije od 1970. do 1994. kada je svrgnut državnim udarom.

1929 – U Holivudu su dodeljene prve nagrade Američke filmske akademije (od 1931. poznate kao Oskar) filmu “Krila”, glumici Dženet Gejnor i glumcu Emilu Dženingsu.

1941 – Parlament Islanda ukinuo je ugovor s Kraljevinom Danskom iz 1814. po kojem je zemlja bila pod danskom dominacijom i proglasio nezavisnost. Nezavisna Republika Island proglašena je 17. juna 1944. nakon narodnog plebiscita.

1947 – Umro je engleski biohemičar Frederik Gaulend Hopkins, jedan od osnivača nauke o vitaminima. Sa holandskim lekarom Kristijanom Ajkmanom dobio je 1929. Nobelovu nagradu za medicinu.

1961 – General Park Čung Hi izvršio je vojni udar u Južnoj Koreji. Bio je na vlasti do 1979, kad ga je ubio šef obezbeđenja.

1969 – Sovjetski vasionski brod “Venera 5” približio se Veneri i izbacio sondu koja će slati podatke o toj planeti.

1972 – Predsednici SFRJ i Rumunije Josip Broz Tito i Nikolae Čaušesku pustili su u rad hidroenergetski sistem “Đerdap” na Dunavu.

1972 – Umro je ganski političar i državnik Kvame Nkrumah, prvi predsednik nezavisne Gane (1957). Za doživotnog predsednika proglašen je 1962, ali je državnim udarom 1966. oboren sa vlasti.

1974 – Skupština SFRJ proglasila je Josipa Broza Tita za doživotnog predsednika države.

1974 – Helmut Šmit je postao kancelar Zapadne Nemačke posle ostavke Vilija Branta.

1975 – Japanka Junko Tabei je postala prva žena koja se popela na najviši svetski vrh Maunt Everest.

1984 – Umro je američki pisac Irvin Šo. Proslavio se romanom “Mladi lavovi” (1949) (“Lusi Kraun”, “Dve sedmice u drugom gradu”, “Bogataš i siromah”, “Veče u Vizantiji”).

1989 – Sovjetski predsednik Mihail Gorbačov i kineski lider, Deng Hsijaoping, sreli su se u Pekingu na Prvom kinesko-sovjetskom samitu, čime je i formalo, nakon 30 godina, prekinut “tihi hladni rat” izmedju ove dve najveće komunističke države.

1989 – Automobilom-bombom u Bejrutu ubijen su libanski verski vodja šeik Hasan Halid i još 21 osoba.

1990 – Od raka grla, umro je poznati američki zabavljač Semi Dejvis Junior.

1991 – Britanska kraljica Elizabeta je, tokom zvanične posete SAD-u, postala prva kraljica koja se obratila Kongresu.

1992 – Povlačeći se iz Bosne, JNA je digla u vazduh bihaćki aerodrom pod planinom Plješevicom vredan oko šest milijardi dolara.

1997 – Predsednik Zaira Mobutu Sese Seko napustio je Kinšasu ka kojoj su nezadrživo nadirali pobunjenici, čime je okončana njegova 32-godišnja autokratska vladavina.

1997 – Umro je italijanski filmski režiser Djuzepe de Santis, jedan od najznačajnijih predstavnika filmskog neorealizma, nastalog u Italiji u prvim godinama posle Drugog svetskog rata (“Gorki pirinač”, “Rim u 11 časova”, “Cesta duga godinu dana”).

2001 – Sjedinjene Američke Države označile Pravu IRA, odvojeni deo Irske republikanske armije, kao stranu terorističku organizaciju”.