Rođen Dragomir Gidra Bojanić, srpski glumac i komičar – 1933. godine

Gidra
Youtube screenshot

Dragomir Gidra Bojanić je apsolvirao je na Akademiji za pozorište, film, radio i televiziju u Beogradu. Bio je član Jugoslovenskog dramskog pozorišta u Beogradu. Glumačku karijeru je počeo u Narodnom pozorištu u Beogradu, kao student prve godine Pozorišne akademije. Bio je najmlađi Mitke u istoriji jugoslovenskog pozorišta.

 

Filmsku karijeru Dragomir Gidra Bojanić je započeo epizodnom ulogom u filmu Žike Mitrovića „Ešalon doktora M.” 1955. godine. Glavne i veće sporedne uloge je igrao u više od trideset domaćih filmova, a snimao je i u Italiji. Pod pseudonimom „Antoni Gidra” (Anthony Ghidra), Dragomir Bojanić je šezdesetih godina u Italiji snimio desetak vesterna i akcionih filmova. Za ulogu u filmu „Balada o revolverašu” (1967) režisera A. Kaltabijana dobio je i nagradu.

Na festivalu u Puli 1974. godine je osvojio Zlatnu arenu za ulogu partizana Tadije Čemerkića u filmu Radomira Šaranovića „Svadba” (1973) nastalom prema istoimenom romanu Mihajla Lalića.

Iako je snimio veliki broj filmova, najveću popularnost, širom SFRJ, stekao je ulogom Žike Pavlovića koju je, u deset delova filma „Lude godine”, igrao od 1978. do 1992. godine. Takođe je ostao poznat i po ulogama kaplara Janićija u filmu „Marš na Drinu”, Žike Mitrovića iz 1964. godine i agenta Mikule u seriji Povratak otpisanih iz 1978. godine.

Preminuo je 11. novembra 1993. godine, u Beogradu, od raka jetre. Sahranjen je u Aleji zaslužnih građana na Novom groblju. Njegova supruga, Ljiljana Kontić, takođe je bila glumica.

Ostali događaji na današnji dan:

323. p.n.e. – U Vavilonu je umro Aleksandar III Makedonski (Aleksandar Veliki), jedan od najvećih vojskovođa u svetskoj istoriji. Njegova legendarna ličnost bila je vekovima inspiracija likovnih umetnika i pesnika.

823 – Rođen je francuski kralj Karlo II Chelavi, kojem je Verdunskim ugovorom 843. pripao zapadni i srednji deo franačke države (danas Francuska).

1381 – Pod vođstvom Vota Tajlera, u engleskim pokrajinama Kent, Norfok, Safok i Kembridžšir počeo je seljački ustanak protiv feudalaca, izazvan visokim porezima.

1811 – Rođen je književni kritičar i filozof VisarionGrigorjevič Bjelinski, osnivač realističke estetike u ruskoj književnoj kritici. Formulisao je teorijsku osnovu novog pravca u ruskoj književnosti nazvanog “naturalna škola”, a kao uzor isticao je Gogoljevo delo („Pismo Gogolju”, „Književne maštarije”).

1839 – Srpski knez Miloš Obrenović abdicirao je u korist sina Milana i napustio Srbiju. Knez Milan je umro nekoliko nedelja nakon što je izabran za srpskog vladara, a namesnici su pozvali njegovog mlađeg brata Mihaila da preuzme presto.

1865 – Rođen je irski pesnik i dramski pisac Vilijam BatlerJejts, uz Šoa i Džojsa jedan od najvećih irskih pisaca. Dobitnik je Nobelove nagrade za književnost 1923. („Oisinova lutanja”, „Vetar u trsci”, „Grofica Ketlin”, „Žuđena zemlja”).

1876 – Srpsko učeno društvo je za prvu ženu akademika izabralo slikarku Katarinu Ivanović.

1886 – Pod misterioznim okolnostima utopio se bavarski kralj Ludvig II, tri dana nakon što je proglašen umobolnim i svrgnut s prestola. Pod njegovim pokroviteljstvom, Rihard Vagner je 1864-85. u Minhenu radio na reformi muzike i drame i izveo svoje čuvene muzičke drame „Tristan i Izolda” i „Nirnbeški majstori pevači”.

1897 – Rođen je finski trkač na duge staze Pavo Nurmi,koji je osvojio devet zlatnih medalja na Olimpijskim igrama 1920, 1924. i 1928. Oborio je 29 svetskih rekorda.

1899 – Rođen je meksički kompozitor i dirigent Karlos Čavez, osnivač Simfonijskog orkestra Meksika. U svoje kompozicije uneo je obeležja meksičkog muzičkog folklora i instrumente meksičkih Indijanaca („India”, „Četiri sunca”).

1900 – U Kini je počeo tzv. Bokserski ustanak – pobuna seljaka i gradske sirotinje protiv stranog kapitala i domaćih feudalaca. Ustanak su u septembru 1901. ugušile evropske sile, Japan i SAD.

1917 – Sa 14 bombardera tipa „Gota” Nemci su u Prvom svetskom ratu prvi put iz vazduha bombardovali London. Poginule su 162 osobe. Pre toga, napadi na britansku prestonicu su vršeni iz cepelina.

1943 – U bici na Sutjesci u Drugom svetskom ratu poginuo je komandant Treće divizije i član Vrhovnog štaba Narodnooslobodilačke vojske Jugoslavije Sava Kovačević. Posthumno je proglašen za narodnog heroja.

1944 – Prve nemačke rakete Fau-1 ispaljene su u Drugom svetskom ratu na južnu Englesku. Do kraja rata 1945. na teritoriju Velike Britanije palo je više od 1.000 raketnih bombi, od kojih 660 na London.

1953 – Državnim udarom na vlast u Kolumbiji došao je Gustav Rojas Pinilja, koji je diktatorski vladao do 1957. kada je u Kolumbiji vraćen demokratski režim.

1956 – Poslednji britanski vojnici napustili su bazu kod Sueckogkanala, kojim je Velika Britanija upravljala 74 godine. Upravu nad Kanalom preuzeo je Egipat.

1965 – Umro je jevrejski filozof i teolog Martin Buber, rođen u Austriji. Pred nacistima je 1938. pobegao u Palestinu i postao jedan od prvih profesora Hebrejskog univerziteta u Jerusalimu. Zalagao se za zajedničku jevrejsko – arapsku državu („Priče rabi Nahmana”, „Ja i ti”, „Hasidske priče”, „Gog i Magog”, „Slike o dobru i zlu”).

1982 – Umro je kralj Saudijske Arabije Kalid ibn Abdul Aziz. Nasledio ga je brat princ Fahd.

1983 – Američki vasionski brod „Pionir 10″ prošao je kroz orbitu Neptuna. To je bila prva letilica sa Zemlje koja je izašla izvan Sunčevog sistema.

1986 – Umro je američki klarinetista Beni Gudmen, najpopularniji muzičar džeza tridesetih godina 20. veka. Jedan je od prvih muzičara među belcima koji se usprotivio rasnoj segregaciji i u svoj džez orkestar, osnovan 1934, uključio i crne muzičare.

1990 – Zbog neuspelog početka razgovora vlasti i opozicije u Srbiji (8. juna), u Beogradu je na Trgu Republike održan prvi protestni miting opozicije protiv vlasti Slobodana Miloševića.

1990 – U Bukureštu su poginule četiri, a ranjeno oko 200 osoba kada je policija pokušala da suzbije proteste studenata koji su se smestili u šatore u centru grada.

1992 – U organizaciji Udruženja kompozitora u Pionirskom parku u Beogradu, ispred zgrade Predsedništva Srbije, održan je „Miting klečanja”, u znak protesta protiv ratne politike predsednika Srbije Slobodana Miloševića.

1994 – Severna Koreja je saopštila da se povlači iz Agencije zaatomsku energiju UN i da više neće dozvoliti dolazak njenih inspektora u zemlju.

2000 – U Pjongjangu je počeo istorijski samit dve Koreje nakojem su predsednici južne i severne Koreje Kim Dae-Džung i Kim Džong-Il vodili razgovore o pomirenju dve države. Lideri dve Koreje sastali su se prvi put posle raspada jedinstvene zemlje 1948.

2002 – Na prvim slobodnim izborima u istoriji Avganistana za predsednika te države izabran je Hamid Karzai.

2003 – U Beogradu je uhapšen oficir bivše JNA pukovnik Veselin Šljivančanin i izručen Haškom tribunalu, pred kojim je krajem 1995. optužen za zločine na poljoprivrednom dobru “Ovčara” kod Vukovara 1991. godine.

2003 – U Briselu je usvojen prvi nacrt ustava EU, 46 godina poslepotpisivanja Rimskog sporazuma, odnosno osnivanja Unije.

2004 – Na izborima za Evropski parlament partija nemačkog kancelara Gerharda Šredera pretrpela je najveći poraz od II svetskog rata, a francuska opozicija – socijalisti, velikom većinom glasova porazili su konzervativnu partiju predsednika Žaka Širaka.

2005 – Umro je bivši komunistički lider Portugala Alvaro Kunjal (92), koji je 31 godinu predvodio komuniste. Bio je simbol otpora nekadašnjem fašističkom režimu Antonia Oliveire Salazara.

2005 – Američka pop – zvezda Majkl Džekson oslobođen je svih optužbi u sudskom procesu o seksualnom zlostavljanju maloletnih dečaka, koji je pretio da mu potpuno uništi karijeru.

2006 – Umro je bivši irski premijer Čarls Hjui,koji je dominirao političkom scenom u Irskoj od 1970. do početka devedestih godina prošlog veka.