Zapad čeka Noć veštica, ali i SRBI DANAS SLAVE veliki praznik: Običaji za SVETOG LUKU, Hristovog jevanđelistu

Sveti Luka
Wikipedia/Kolaž

Ljudi u zapadnim zemljama već se nedeljama spremaju za proslavu Noći veštica. Bundeve su već uveliko izdubljene, maske su napravljene, a slatkiši spremljeni. Međutim, danas je veliki praznik i kod Srba! Možda nije toliko poznat i svakako ne toliko komercijalizovan, ali danas je krsna slava mnogim domaćinima - od Subotice do Prištine.

 

Svima koji slave Svetog Luku čestitamo i želimo srećnu slavu!

Sveti Luka, pisac jednog od Hristovih jevanđelja živeo je u 1. veku. Veruje se da je njegovo jevanđelje napisao oko 60. godine, mada se o tome i danas vode rasprave. Moderni tumači Biblije ne veruju da je Luka autor jevađelja za koje većina smatra je napisano najranije između 80. i 90. godine nove ere, u vreme kada je Luka već bio pokojan.

Veruje se da je Sveti Luka lično poznavao Bogorodicu i da su tri ikone sa njenim likom koje je svetitelj naslikao najbliže njenom pravom izgledu. Zbog ovoga se smatra osnivačem hrišćanskog ikonopisa. Njegove mošti se čuvaju u Carigradu.

Praznik je u narodu poznat kao Lučindan i česta je slava srpskih pravoslavnih porodica.

Sveti Luka je zaštitnik lekarske profesije i mnogih bolnica.

U nekim krajevima Srbije danas se pažljivo gleda u nebo i traži duga. Ako se ona pojavi, stari kažu da je to pojas Svetog Luke i da predviđa dobru i rodnu godinu.

Na selu ovih dana koncima opasuju torove da vukovi ne dave stoku. Poznata je izreka: “Ide Luka, eto vuka”.

Sa druge strane, i zima je tu, kuca na vrata. Kaže se: “Sveti Luka, sneg do kuka”. Zato se valja što pre pripremiti.