Srušena svemirska stanica Mir – 2001. godina

Na današnji dan 2001. godine ruska svemirska stanica Mir namerno je i kontrolisano srušena iz orbite oko Zemlje. Zanimljivo je da je stanica Mir bila najveće svemirsko telo ljudske izrade koje je do sada srušeno iz orbite.

 

Naime, imala je masu od oko 120 tona, što je gotovo dvostruko više od sledećeg najtežeg objekta srušenog iz orbite – američke svemirske stanice Skajlab – koja se srušila još 1979. godine.

Svemirska stanica Mir građena je u orbiti od 1986. godine. Da bi se smanjili troškovi održavanja i da se otkloni mogućnost nekontrolisanog rušenja same od sebe, ruske vlasti su odlučile na njenu kontrolisanu deorbitaciju.

Deorbitacija stanice Mir izvršena je na sledeći način: u orbitu je lansirana letelica Progres M1-5 bez ljudske posade. Rakete na toj letelici usporile su Mir pa se stanica počela rušiti na Zemlju. Da se izbegne katastrofa ciljan je Tihi ocean.

Kad se stanica Mir spustila na otprilike 100 kilometara visine počela je na nju uticati atmosfera. To se dogodilo otprilike iznad ostrva Fidži. Došlo je do sve većeg zagrijavanja u sudaru s česticama vazduha, a na kraju je stanica gotovo u potpunosti izgorela (pretpostavlja se da je vrlo malo njenih dijelova koji su dovoljno krupni da bi bili prepoznatljivi stiglo do površine Zemlje).

Ostali događaji na današnji dan:

809. Umro bagdadski kalif Harun al Rašid. Tokom vladavine, od 786. do 809, uspešno ratovao protiv Vizantije i Hazara, razmenjivao poslanice i darove s Karlom Velikim i održavao diplomatske odnose s Kinom. Njegov lik idealizovan u arapskoj narodnoj poeziji i “Pričama iz 1001 noći”.

1391. Umro Tvrtko I Kotromanić, bosanski ban od 1353, od 1377. kralj. Najmoćniji bosanski vladar krunisan u manastiru Mileševi, uzevši titulu kralja Srbije i Bosne, čemu je 1382. dodao titulu kralja Dalmacije, Hrvatske i Primorja. Njegovom smrću okončani širenje i uspon bosanske države.

1765. Britanski parlament doneo Zakon o taksama, namećući dažbine i američkim kolonijama.

1801. U zaveri dvorskih oficira ubijen ruski car Pavle I Petrovič Romanov. Nasledio ga sin Aleksandar I.

1842. Umro francuski pisac Anri Bejl Stendal, začetnik velike epohe francuskog realizma i jedan od tvoraca realističkog i psihološkog romana.

1861. Ujedinjena Italija formirala prvu vladu, prvi premijer bio grof Kamilo Benso di Kavur, borac za ujedinjenje Italije.

1863. Rođen srpski geolog Svetolik Radovanović, član Srpske kraljevske akademije, profesor Univerziteta u Beogradu, prvi ministar privrede u Srbiji. Reformisao srpsko rudarsko i šumarsko zakonodavstvo, 1892. s geologom Jovanom Žujovićem osnovao Srpsko geološko društvo.

1903. U demonstracijama oko 5.000 studenata, đaka i radnika protiv apsolutističkog režima srpskog kralja Aleksandra Obrenovića, koje su organizovali studenti-socijalisti Dimitrije Tucović i Triša Kaclerović, u Beogradu u sukobu s policijom poginulo pet, povređeno šest osoba. Uhapšeno više od 120 demonstranata, protiv 27 podignuta optužnica, Tucović i Kaclerović emigrirali.

1910. Rođen japanski filmski režiser Akira Kurosava. Proslavio japansku kinematografiju, jedini režiser dobitnik dva Oskara za najbolji inostrani film.

1912. Rođen nemački inženjer Verner fon Braun, konstruktor raketnih projektila “fau1” i “fau2”, kojima je u Drugom svetskom ratu bombardovana Velika Britanija. Posle rata emigrirao u SAD, gde je rukovodio proizvodnjom raketnih projektila “redstoun” i “jupiter C”, kojim je 1958. lansiran prvi američki veštački satelit Eksplorer1.

1918. Gigantski nemački top “Velika Berta” u Prvom svetskom ratu bombardovao Pariz sa više od 100 kilometara udaljenosti.

1919. Benito Musolini u Milanu osnovao Fašističku partiju.

1945. Počela bitka na Rajni, u Drugom svetskom ratu. Saveznici porazili nemačke trupe u aprilu.

1950. Stupila na snagu Konvencija o osnivanju Svetske meteorološke organizacije. Taj dan se obeležava kao Svetski meteorološki dan.

1953. Umro srpski vajar Đorđe Jovanović, član Srpske akademije nauka i umetnosti, profesor i direktor Umetničke škole u Beogradu, tvorac bista mnogih državnika, vojskovođa, naučnika, umetnika i više javnih spomenika.

1956. Pakistan, prema novom ustavu, postao islamska republika.

1966. Kanterberijski nadbiskup sastao se u Rimu s papom. Prvi susret dva crkvena poglavara od osnivanja Anglikanske crkve, 400 godina ranije.

1983. Umro Barni Klark, prvi čovek kom je ugrađeno veštačko srce. Klark s veštačkim srcem živeo 112 dana.

1994. Predsednički kandidat vladajuće Revolucionarne institucionalne partije Meksika Luis Donaldo Kolosio ubijen na predizbornom mitingu u Tijuani.

1999. Predsednik Jugoslavije Slobodan Milošević odbio, posle višednevnih pregovora s međunarodnim posrednicima,

uključujući specijalnog izaslanika SAD Ričarda Holbruka, mirovni plan za Kosovo i razmeštanje stranih trupa u Pokrajini. Generalni sekretar NATO-a Havijer Solana potom aktivirao naredbu o početku vazdušnih udara na Jugoslaviju, koji su počeli narednog dana.

2002. Egipatski sud osudio svog državljanina, inženjera Šerifa al Falalija, na 15 godina zatvora, uz težak rad, zbog špijunaže za Izrael. Predsednik Hosni Mubarak prethodno odbacio ranije donetu oslobađajuću presudu.

2003. Na referendumu, više od 92 odsto građana Slovenije izjasnilo se za ulazak te zemlje u Evropsku uniju.

2006. Južnoafrikanac Majk Horn i Norvežanin Borg Ousland prvi su ljudi koji su skijama prešli preko zamrznutog Arktičkog okeana, čime su okončali ekspediciju dugu 1000 kilometara – od severnog Sibira do Severnog pola