Počelo NATO bombardovanje Savezne Republike Jugoslavije – 1999. godina

NATO bombardovanje Savezne Republike Jugoslavije, u Srbiji poznato kao Milosrdni anđeo ili NATO agresija, bila je završna faza Rata na Kosovu i Metohiji, koje je trajalo je od 24. marta do 10. juna 1999. godine.

 

Intervencija NATO-a je izvršena bez odobrenja Saveta bezbednosti zbog optužbi da srpske snage bezbednosti vrše etničko čišćenje kosovskih Albanaca. Neposredan povod za akciju bila su dešavanja u Račku i odbijanje jugoslovenske delegacije da potpiše sporazum iz Rambujea.

NATO je 24. marta 1999. godine u 20:45 časova počeo vazdušne napade na vojne ciljeve u SRJ da bi se kasnije udari proširili i na privredne i civilne objekte. U napadima koji su bez prekida trajali 78 dana teško su oštećeni infrastruktura, privredni objekti, škole, zdravstvene ustanove, medijske kuće, spomenici kulture, crkve i manastiri.

Procene štete koju je imala SRJ kreću se od 30 do 100 milijardi dolara. Konačan broj žrtava zvanično nije saopšten, a srpske procene se kreću između 1.200 i 2.500 poginulih i oko 5.000 ranjenih. Tokom rata sa Kosova je izbeglo nekoliko stotina hiljada Albanaca. Napadi su suspendovani 10. juna, nakon potpisivanja vojno-tehničkog sporazuma o povlačenju jugoslovenske vojske i policije sa Kosova i Metohije.

Istog dana u Savetu bezbednosti je usvojena Rezolucija 1244. po kojoj SR Jugoslavija (Srbija) zadržava suverenitet nad Kosovom i Metohijom, ali ono postaje međunarodni protektorat pod upravom UNMIK-a i KFOR-a. Sa vojskom i policijom u Srbiju je izbeglo više od 200.000 kosmetskih Srba i drugih nealbanaca.

Kosovski Albanci su 17. februara 2008. jednostrano proglasilo nezavisnost Kosova od Srbije, što Srbija ne priznaje.

Procene o gubicima NATO pakta veoma variraju. Izvori iz alijanse, sa kojima se kasnije saglasila i jugoslovenska strana, zvanično navode da su tokom bombardovanja oborena svega dva NATO aviona (F-117 i F-16), 9 bespilotnih letelica, 45 krstarećih raketa i 4 velika projektila, dok je veliki broj letelica oštećen ili se nakon dejstava srušio. Pojedini ruski i iranski izvori, pak, navode da su jedinice jugoslovenske RV i PVO nanele znatno veće gubitke NATO avijaciji: ove procene govore u prilog tome da je oboren čak 61 avion, 7 helikoptera, 30 bespilotnih letelica i 238 krstarećih raketa. Ovo, međutim, ni jedna od zaraćenih strana nije potvrdila.

Ostali događaji na današnji dan:

1401 – U pohodu kroz Aziju i Sredozemlje tatarski vojskovođa Tamerlan osvojio je Damask.

1603 – Umrla je engleska kraljica Elizabet I. Engleska je tokom njene 45-godišnje vladavine postala vodeća zemlja u proizvodnji tekstila i vune, osnovala je prvu koloniju u Severnoj Americi – Virdžiniju, utemeljila Istočnoindijsku kompaniju, a britanski morepolovci, trgovci i gusari stvorili su temelje buduće britanske imperije. Presto je nasledio škotski kralj Džejms VI, čime je, kao Džejms I, objedinio englesku i škotsku krunu. Zajednički parlament osnovan je 1707, kada su se dve zemlje ujedinile u Veliku Britaniju.

1736 – U Budimu je mučenjem na točku ubijen vođa srpskih ustanika Pera Segedinac koji je 1735. u Pomorišju, Bačkoj i Posavini podigao Vojvođane protiv Austrije. Moriški komandant je opevan u narodnim pesmama, a Laza Kostić je napisao dramu “Pera Segedinac”.

1882 – Nemački bakteriolog Robert Koh objavio je da je izolovao bakteriju koja izaziva tuberkulozu, kasnije nazvanu “Kohov bacil”.

1882 – Umro je američki pisac Henri Vodsvort Longfelou, autor epske poeme “Hijavata”, u kojoj je prikazao folklorno bogatstvo severno-američkih Indijanaca.

1891 – Velika Britanija i Italija su postigle sporazum o granicama kolonija u području Crvenog mora.

1905 – Umro je francuski pisac Žil Vern koji je svojim naučno-fantastičnim romanima odigrao veliku ulogu u popularizaciji nauke i predvideo mnoga naučna dostignucga. Napisao je 57 romana od kojih su najpoznatiji (“Put oko sveta za 80 dana”, “Dvadeset hiljada milja pod morem”, “Put na Mesec”, “Put u središte Zemlje”, “Pet nedelja u balonu”).

1945 – Američke i britanske trupe su u Drugom svetskom ratu prešle reku Rajnu i nastavile prodor u unutrašnjost Nemačke.

1945 – U Beogradu je potpisan sporazum vlade Demokratske Federativne Jugoslavije i Uprave UN za pomoć i obnovu (UNRA). Sporazumom je predviđeno da UNRA pomogne u hrani, lekovima, obući i odeći, i da uputi stručnjake za obnovu poljoprivrede, industrije i saobraćaja u Jugoslaviji.

1962 – Umro je švajcarski fizičar, balonista i istraživač morskih dubina Ogist Pikar, profesor Univerziteta u Briselu. Godine 1931. postao je prvi čovek koji je dospeo u stratosferu, popevši se balonom do 15.780 metara. Od 1938. spuštao se batiskafom 48 puta u okeanske dubine i do 4.000 metara.

1972 – Velika Britanija je uspostavila direktnu kontrolu u Severnoj Irskoj da bi sprečila sukobe paravojnih grupa katolika i protestanata.

1976 – U Argentini je vlast preuzela vojna hunta generala Horhea Videle, a predsednica Isabela Peron je uhapšena.

1976 – Umro je britanski feldmaršal Bernard Lo Montgomeri, jedan od vodećih savezničkih vojskovođa u Drugom svetskom ratu. Pobeda njegove Osme armije nad Afričkim korpusom nemačkog feldmaršala Ervina Romela u bici kod El Alamejna krajem 1942, preokrenula je tok rata u Africi.

1980 – U El Salvadoru zahvaćenom građanskim ratom, ubijen je najglasniji kritičar vojnih vlasti u toj zemlji, nadbiskup San Salvadora, Oskar Arnulfo Romero. Smrt uticajnog i popularnog borca za reforme i ljudska prava izazvala je zaoštravanje krize.

1989 – U vodama Aljaske brod “Ekson Valdez” ispustio je više od četiri miliona tona nafte.

1990 – Šri Lanku je napustilo 2.000 indijskih vojnika, poslednjih iz kontingenta od 50.000, koji su dve i po godine bezuspešno pokušavali da savladaju oružanu pobunu tamilskih separatista protiv centralnih vlasti u Kolombu.

1999 – Vlada SR Jugoslavije proglasila je ratno stanje.

2000 – Lideri Evropske unije su na sastanku u Lisabonu usaglasli novu strategiju za Balkan – jačanje veza sa opozicijom i civilnim društvom u Srbiji u cilju postizanja demokratskog preobražaja u celoj SR Jugoslaviji.

2002 – Po prvi put u 74-godišnjoj istoriji Oskara, dvoje glumaca crnaca dobili su tu nagradu za najbolju mušku i žensku ulogu: Denzel Vošington za ulogu u filmu “Dan obuke” i Hale Beri za ulogu u filmu “Bal čudovišta”.

2003 – Zupanijski sud u Rijeci (Hrvatska) osudio je bivšeg hrvatskog generala Mirka Norca na 12 godina zatvora zbog zločina nad Srbima u Gospiću 1991. godine.

2006 – Posle skoro četiri decenije kampanje za nezavisnost Baskije, oblasti na severu Španije, separatistička organizacija ETA objavila je trajni prekid vatre i najavila borbu demokratskim sredstvima.

2008 – Umro je Boris Dvornik, jedan od najpoznatijih glumaca u istoriji Hrvatske i Jugoslavije. Najširu popularnost stekao je ulogama u TV serijama “Naše malo misto”, “Kapelski kresovi” i “Velo misto”.