Rođen Viktor Troicki, srpski teniser – 1986. godina

Viktor Troicki je profesionalni srpski teniser ruskog porekla. Njegov najveći uspeh je osvajanje turnira u Moskvi i Sidneju, kao i odlučujuća pobeda u poslednjem meču finala Dejvis kupa iste godine. Najbolji plasman na ATP listi mu je 12. mesto.

Na Otvorenom prvenstvu Hrvatske 2007. u Umagu pobedio je Novaka Đokovića, u tom trenutku trećeg igrača sveta. Na tom turniru se po prvi put plasirao u polufinale jednog ATP turnira. Naredne godine je stigao do polufinala turnira u Vašingtonu usput pobedivši Endija Rodika, tenisera sa najjačim servisom. U finalu je poražen od Huana Martina del Potra.

2009. godine je u finalu turnira u Bankoku izgubio od Žila Simona. Naredne godine na istom turniru, zajedno sa Kristoferom Kasom je osvojio prvu titulu u konkurenciji parova.

Jedan od najboljih mečeva u karijeri je odigrao u polufinalu turnira u Tokiju protiv prvog tenisera sveta Rafaela Nadala. U kojem imao dve meč lopte koje nije uspeo da iskoristi i izgubio je 2–1 po setovima, a Nadal je kasnije osvojio titulu.

U finalu Kupa Kremlja u Moskvi 24. oktobra 2010. pobedom nad Markosom Bagdatisom od 3–6, 6–4, 6–3, osvojio je prvu ATP titulu u karijeri. Najbolji plasman na Grend slem turnirima je ostvario na Rolan Garosu 2011 došavši do četvrtog kola u kojem je izgubio od četvrtog igrača sveta Endija Marija rezultatom 4–6, 4–6, 6–3, 6–4, 7–5. U finalu ATP turnira u Sidneju Troicki je pobedio Kukuškina sa 2-0 (6-2, 6-3) i tako je došao do svoje druge titule u karijeri. Zanimljivo prvi put u istoriji jednog turnira se desilo da Troicki i Kukuškin kao kvalifikanti dođu do samog kraja turnira.

U maju 2009. je uz Janka Tipsarevića i Nenada Zimonjića kao član reprezentacije Srbije osvojio Svetski kup u Diseldorfu pobedom nad Nemačkom u finalu od 2-1.[2] Prvi meč u Dejvis kupu za reprezentaciju Srbije Troicki je odigrao 2008, da bi ostvario pobedu u odlučujućem petom meču u finalu decembra 2010. i tako doneo prvi trijumf za Srbiju.

 

Ostali događaji na današnji dan:

1258. Mongoli zauzeli Bagdad, tadašnji centar islamskog sveta, spalili grad i pobili 10.000 ljudi.

1763. Mirovnim ugovorom u Parizu završen Sedmogodišnji rat, prvi oružan sukob svih evropskih sila. Sporazumom, koji su potpisale Velika Britanija, Francuska i Španija Francuska se gotovo sasvim povukla iz Indije, a Velikoj Britaniji prepustila i Kanadu. Španija dobila Lujzijanu i Kubu, a Pruska Šleziju, koju je preuzela od Austrije.

1837. U dvoboju ubijen ruski pisac Aleksandar Sergejevič Puškin, začetnik realizma u ruskoj prozi i jedan od najvećih liričara svetske književnosti.

1878. Konvencijom u El Zanjonu okončan desetogodišnji ustanak protiv španske kolonijalne vlasti na Kubi.

1879. U Velikom Trnovu otvoreno zasedanje prvog bugarskog parlamenta posle oslobođenja od Turaka.

1891. Zaslugom srpskog geologa Jovana Žujovića, na Velikoj školi u Beogradu osnovano Srpsko geološko društvo, jedno od najstarijih naučnih društava u Srbiji.

1901. U Beču umro srpski državnik Milan Obrenović, knez, a potom kralj Srbije. Tokom njegove vladavine Srbija stekla međunarodno priznanje na Berlinskom kongresu 1878, kada su joj pripojena i četiri okruga. S Bečom zaključio Tajnu konvenciju 1881. kojom je nezavisnost Srbije ograničena u korist Austro-Ugarske. Abdicirao 1889. u korist maloletnog sina Aleksandra.

1942. Američki džez-muzičar Glen Miler postao prvi muzičar koji je dobio “zlatnu ploču” za prodaju milionitog primerka kompozicije “Chattanooga Choo Choo”.

1947. U Parizu potpisani mirovni ugovori zemalja-pobednica u Drugom svetskom ratu i bivših saveznika Hitlerove Nemačke.

1962. Američki pilot Frensis Geri Pauers oboren 1960. dok je preletao SSSR špijunskim avionom U2. U Berlinu zamenjen za sovjetskog obaveštajca Rudolfa Abela.

1964. U sudaru dva australijska ratna broda u zalivu Džervis potonuo razarač “Vojadžer”, poginulo više od 80 mornara.

1979. U Ljubljani umro slovenački političar Edvard Kardelj, funkcioner Saveza komunista Jugoslavije i jedan od najbližih saradnika predsednika Jugoslavije Josipa Broza Tita. Od 1963. do 1967. bio predsednik Skupštine SFRJ.

1996. IMB kompjuter “Duboko plavo” ušao u istoriju šaha pobedom nad svetskim prvakom Garijem Kasparovom.

1997. Hrvati iz zapadnog dela Mostara otvorili vatru na muslimane iz istočnog dela grada, koji su na hrvatsku stranu došli da posete groblje. Dve osobe poginule, a 38 ih povređeno. Mostar u bosanskom ratu, pošto su Srbi napustili grad, 1993. podeljen na muslimanski i hrvatski deo.

1998. Umro bivši francuski ministar inostranih poslova Moris Šuman, tvorac projekta Evropske unije.

2000. Lider Srpske radikalne stranke i potpredsednik Vlade Srbije Vojislav Šešelj optužio nezavisne medije da su američki plaćenici i kriminalci i najavio početak žestoke režimske kampanje protiv nezavisnih medija u Srbiji.

2001. Tokom antivladinih protesta u Teheranu u sukobu s policijom povređeno više desetina studenata, a oko 100 ih uhapšeno.