Rođen rimski filozof i car Marko Aurelije Antonije – 121. godine

Na današnji dan 121. godine, rođen je rimski filozof i car Marko Aurelije Antonije. Tokom ratnih pohoda u Evropi i Aziji vodio je beleške koje su objavljene posle njegove smrti, "Samom sebi".

 

Marko Aurelije bio je od 161. godine do svoje smrti rimski car.

Rođen je kao Mark Katilije Sever, a pošto ga je usvojio car Antonin Pije, Marko je dobio ime Marko Elije Aurelije Ver, a kao car njegovo puno ime je glasilo: Marko Aurelije Antonin Avgust.

Marko Aurelije bio je poslednji rimski car koji je to postao usvajanjem. On je morao posle dugostrajnog mirnog perioda u istoriji Rima da se ponovo prihvati ratova.

Veliki neprijatelji su mu bili Parti na istočnoj granici, a na drugom kraju sveta, Rim su napadali varvari, Markomani koji su ugrožavali dunavski limes.

Marko Aurelije koji je vladao zajedno sa svojim bratom po usvojenju, Lucijem Verom umro je tokom jednog pohoda protiv Germana. Zbog svojih „Razgovora sa samim sobom“, Marko Aurelije je bio poznat kao car-filozof.

Ostali događaji na današnji dan:

121. Rođen rimski filozof i car Marko Aurelije Antonije. Tokom ratnih pohoda u Evropi i Aziji vodio beleške koje su objavljene posle njegove smrti, “Samom sebi”.

1452. Rođen italijanski slikar, vajar, pronalazač i naučnik Leonardo da Vinči. Njegovo najpoznatije slikarsko delo “Mona Liza” izloženo u pariskom “Luvru”, a crteži i rukopisi čuvaju se u milanskoj biblioteci Ambrosiana, londonskom Britanskom muzeju i Vindzoru. Od njegovih naučnih radova najznačajniji “Traktat o slikarstvu”.

1532. U pohodu na Beč turska vojska pod komandom sultana Sulejmana II ušla u Mađarsku.

1607. Kapetan Džon Smit doveo u Kejp Henri u Virdžiniji prve koloniste koji su osnovali prvo stalno britansko naselje u Severnoj Americi.

1711. Rođen britanski filozof škotskog porekla Dejvid Hjum, preteča klasičnih engleskih ekonomista i autor kvantitativne teorije novca.

1798. Rođen francuski slikar Ežen Delakroa, predstavnik romantizma u francuskom slikarstvu. Ilustrovao Geteovog “Fausta” i napisao “Dnevnik”, u kojem je izložio zapažanja o umetnosti.

1812. Rođen nemački industrijalac Alfred Krup, prvi počeo da pravi topove od livenog čelika i vrlo brzo stekao monopol u snabdevanju oružjem većeg broja evropskih zemalja. Koncern “Krup” bio glavni snabdevač oružjem Nemačke u Prvom i Drugom svetskom ratu. Međunarodni vojni sud u Nirnbergu osudio 1948. Krupovog potomka na 12 godina zatvora i konfiskaciju imovine.

1828. Rusija objavila rat Turskoj u znak podrške Grčkoj u borbi za nezavisnost.

1894. U Aleksandriji u Egiptu rođen Rudolf Hes, nacistički lider i Hitlerov zamenik. Na suđenju u Nirnbergu 1946. osuđen na doživotnu robiju zbog ratnih zločina. U avgustu 1987. izvršio samoubistvo u zatvoru “Špandau”.

1904. Umro srpski matematičar Dimitrije Nešić, profesor na Velikoj školi u Beogradu, član Srpske kraljevske akademije i ministar prosvete 1894. Uveo zakon o metarskim merama u Srbiji.

1910. Rođen književnik Meša Selimović, član Srpske akademije nauka i umetnosti. Pisao romane, pripovetke, eseje i filmske scenarije.

1915. Italija tajno potpisala Londonski ugovor s Velikom Britanijom, Rusijom i Francuskom i u Prvom svetskom ratu prešla na stranu sila Antante, uz obećanje da će dobiti Tirol, Trst, Goricu, Istru, delove Dalmacije i Albanije.

1931. Umro srpski glumac i reditelj Milorad Gavrilović, upravnik Narodnog pozorišta u Beogradu, jedan od najdarovitijih i najobrazovanijih glumaca u to vreme.

1937. Da bi pomogli generalu Franku u vreme španskog građanskog rata, Hitlerovi avioni bombardovali španski grad Gernika. Razaranje tog grada inspirisalo Pikasa da naslika “Gerniku”, apokaliptičan prikaz građanskog rata.

1942. U najvećoj nesreći u istoriji rudarstva u kineskom rudniku uglja u Benksiju, tada pod okupacijom Japana, poginulo najmanje 1.540 osoba.

1945. Uhapšen maršal Henri Filip Peten, šef francuskog kolaboracionističkog režima sa sedištem u Višiju u Drugom svetskom ratu. Osuđen na smrt zbog izdaje, a kazna mu zbog ranijih zasluga i starosti preinačena u doživotnu robiju.

1954. U Ženevi počela konferencija o Indokini kojom je okončana francuska dominacija u tom delu sveta. SAD nisu prihvatile rezultate skupa, pa u junu 1954. diktator Ngo Din Dijem, uz podršku SAD, postaje premijer Južnog Vijetnama.

1962. Britanija lansirala prvi satelit “Ariel I”.

1964. Tanganjika, Zanzibar i Pemba osnovale Ujedinjenu Republiku Tanganjike i Zanzibara, koja je 29. oktobra 1964. promenila naziv u Tanzanija.

1984. Umro američki džez-muzičar i vođa orkestra Vilijam Kaunt Bejzi. Članovi njegovog orkestra bili i trubač Bak Klejton i pevačica Bili Holidej.

1986. Eksplodirao IV blok nuklearne centrale u Černobilu u Ukrajini. Radioaktivni oblaci prekrili gotovo celu Evropu, a posledice se ispituju. Centrala trajno zatvorena 15. decembra 2000.

1994. U Južnoj Africi održani prvi izbori na kojima su učestvovali i crnci i belci i koji su označili kraj režima aparthejda.

1999. Tokom vazdušnih udara NATO na Jugoslaviju Evropska unija zabranila ulazak u zemlje-članice EU predsedniku SRJ Slobodanu Miloševiću, članovima njegove porodice, zvaničnicima SRJ i Srbije i uvela embargo na uvoz nafte.

2003. Na zasedanju Komisije Ujedinjenih nacija za ljudska prava ozvaničen kraj mandata specijalnog izaslanika za ljudska prava u Srbiji i Crnoj Gori.