Umro srpski knez Aleksandar Karađorđević, sin vođe Prvog srpskog ustanka Karađorđa – 1885. godine

Na današnji dan 1885. godine umro je srpski knez Aleksandar Karađorđević, sin vođe Prvog srpskog ustanka Karađorđa. Za njegove vladavine počele su reforme države i njena modernizacija. Na Svetoandrejskoj skupštini 1858. zbačen je sa vlasti, a na presto se vratio knez Miloš Obrenović.

 

Najmlađi sin Karađorđa i Jelene, Aleksandar, rođen je u Topoli 11. oktobra 1806. (po novom kalendaru). Školovao se u Hotinu u Besarabiji (Rusija), pod pokroviteljstvom ruskog cara.

Krajem 1839. posle sultanskog fermana o potvrdi kneževskog dostojanstva Kneza Mihaila Obrenovića, porodica Karađorđević vratila se u Srbiju. Aleksandar je stupio u službu pri Glavnom štabu srpske vojske, a potom je unapređen u čin poručnika i postavljen za ađutanta kneza Mihaila.

Posle političkih sukoba izazvanih nepoštovanjem takozvanog „Turskog ustava“ iz 1838. i abdikacije Miloša, a zatim i Mihaila Obrenovića, na narodnoj skupštini održanoj na Vračaru, 14. septembra 1842, Aleksandar Karađorđević izabran je za kneza Srbije.

Nakon priznavanja kneževske titule od strane Rusije i Turske, Knez Aleksandar se okrenuo reformama i uvođenju novih ustanova, kako bi se ubrzao razvoj srpske države. Donet je kodeks građanskog prava, uvedena stajaća vojska, osnovana topolivnica u Kragujevcu (1853. g), unapređene su postojeće i osnovane nove škole, Narodna biblioteka i Narodni muzej.

U Mađarskoj revoluciji 1848. u Vojvodini, učestvuju i čete dobrovoljaca iz Srbije pod komandom Stevana Knićanina, koje je kao pomoć Srbima u njihovoj borbi za autonomiju poslao Knez Aleksandar Karađorđević. Kao nastavak nacionalno-političkog pokreta iz 1848, razvila se panslavistička ideja o Jugoslovenskoj Kraljevini, koja je uz „Načertanije“ Ilije Garašanina, četiri godine ranije napisan srpski politički program, uticala da osnov srpske spoljne politike postane svest o misiji oslobađanja svih južnoslovenskih naroda od austrijske i turske vlasti.

 
U unutrašnjoj politici, Knez Aleksandar dolazi u sukob sa članovima Sovjeta, što kulminira sazivanjem Svetoandrejske narodne skupštine u decembru 1858, koja je iznudila njegovu abdikaciju.

Posle silaska sa kneževskog trona, Knez Aleksandar se povukao na svoje imanje u blizini Temišvara (današnja Rumunija). 

Knez Aleksandar Karađorđević umro je u Temišvaru, 3. maja 1885. godine (po novom kalendaru). Sahranjen je u Beču, a njegovi posmrtni ostaci preneti su 1912. u zadužbinu Kralja Petra I na Oplencu.

Ostali događaji na današnji dan:

1493. Papa Aleksandar VI, Španac, izdao edikt o podeli Novog sveta između Španije i Portugalije, prema kojem sve novootkrivene zemlje zapadno od Azora treba da pripadnu Španiji.

1780. U Epsomu u Engleskoj održane prve konjičke trke.

1825. Rođen engleski biolog i filozof Tomas Henri Haksli, pobornik teorije evolucije Čarlsa Darvina.

1827. Rođen engleski istraživač Džon Haning Spik, prvi Evropljanin koji je, u avgustu 1858, video afričko jezero Viktorija i tvrdio da je ono izvorište Nila.

1869. Umro srpski pisac i političar Jovan Hadžić, prvi predsednik Matice srpske, poznat kao protivnik jezičkih i pravopisnih reformi Vuka Karadžića.

1885. Umro srpski knez Aleksandar Karađorđević, sin vođe Prvog srpskog ustanka Karađorđa. Za njegove vladavine počele reforme države i njena modernizacija. Na Svetoandrejskoj skupštini 1858. zbačen sa vlasti, na presto se vratio knez Miloš Obrenović.

1903. U borbi s Turcima poginuo vođa makedonskog nacionalno-revolucionarnog pokreta Goce Delčev.

1919. Počele demonstracije kineskih studenata protiv odluke Versajske mirovne konferencije da nemački posedi u provinciji Šantung budu predati Japanu. Demonstracije “Pokret 4. maja” prerasle u nacionalni pokret, pokrenuvši preko 10 miliona ljudi.

1928. Rođen egipatski državnik Hosni Mubarak, predsednik Egipta od 1981, posle ubistva Anvara el Sadata.

1929. Rođena američka glumica Odri Hepbern, ambasador dobre volje UNICEF. Dobitnica “Oskara” za film “Praznik u Rimu”.

1938. Daglas Hajd postao prvi predsednik Irske na osnovu novog Ustava kojim je proklamovana njena nezavisnost.

1970. Američka Nacionalna garda ubila četiri i ranila 11 studenata univerziteta Kent u državi Ohajo koji su demonstrirali protiv Vijetnamskog rata.

1979. Vođa konzervativaca Margaret Tačer posle pobede nad laburistima na parlamentarnim izborima postala prva žena-premijer u istoriji Velike Britanije.

1980. Umro predsednik Jugoslavije Josip Broz Tito, vođa jugoslovenskih partizana u Drugom svetskom ratu i lider Komunističke partije Jugoslavije. Izveo zemlju iz sovjetskog bloka i bio vođa Pokreta nesvrstanih zemalja.

1990. Na prvim višestranačkim izborima posle Drugog svetskog rata u Hrvatskoj ubedljivo pobedila Hrvatska demokratska zajednica Franje Tuđmana.

1994. Izrael i Palestinska oslobodilačka organizacija potpisali sporazum o početku primene ograničene palestinske autonomije u Gazi i Jerihonu.

1994. Emitovanjem prvog servisa vesti počela rad beogradska nezavisna novinska agencija Beta.

1996. Lider konzervativaca Hose Marija Asnar postao premijer Španije, čime je okončana 13-godišnja vladavina socijalista.

2001. U Beogradu podignuta optužnica protiv Radomira Markovića, koji je u vreme režima Slobodana Miloševića bio načelnik Državne bezbednosti. Po optužnici za odavanje državne tajne Marković 6. jula 2001. osuđen na godinu dana zatvora, a po tužbi za umešanost u ubistvo četiri funkcionera Srpskog pokreta obnove na Ibarskoj magistrali u oktobru 1999. 30. januara 2003. na sedam godina zatvora.

2001. SAD glasanjem izbačene iz Komisije za ljudska prava pri Ujedinjenim nacijama, što je prvi put u istoriji te međunarodne organizacije.