Hitlerov zamenik Rudolf Hes pokušao da sklopi mir sa Velikom Britanijom – 1941. godine

Na današnji dan 1941. godine Hitlerov zamenik Rudolf Hes spustio se padobranom u Škotsku u nameri da počne mirovne pregovore. Uhapšen je i kraj rata proveo je u britanskom zatvoru. Na suđenju u Nirnbergu 1946. osuđen je za ratne zločine na doživotnu robiju.

 

Rudolf Valter Rihard Hes je bio Hitlerov zamenik u stranci, poznat po tome što je hteo da sklopi mir sa Ujedinjenim Kraljevstvom.

Nakon neuspele invazije Nemačke na Britaniju 1940. Hes je odleteo u Škotsku da sklopi mir, ali je 10. maja 1941. uhapšen južnije od Glazgova. Do kraja rata nalazio se u londonskom Taueru.

Saznavši za taj čin, Hitler ga se odrekao, proglasio ludim, i zamenio Martinom Bormanom. Nakon kraja rata, zajedno sa preživelim zvaničnicima, Hes je optužen na Nirnberškom sudskom procesu, gde je zbog svojih zločina osuđen na doživotnu robiju. 

Sproveden je u zatvor Špandau, u tadašnjem Zapadnom Berlinu. Kada su 1966. taj zatvor napustili Baldur fon Širak i Albert Šper, postao je jedini osuđenik.

Hes je 17. avgusta 1987. godine izvršio samoubistvo produžnim kablom. Zatvor u kojem je bio srušen je, a zbog sumnji da ga je ubila britanska tajna služba, u neonacističkim krugovima je postao mučenik.

Ostali događaji na današnji dan:

1497. Italijanski moreplovac Amerigo Vespuči krenuo na prvo putovanje u Novi svet. Doplovio do obale Brazila i Hondurasa, uveren da je otkrio kontinent između Evrope i Azije.

1655. Britanci od Španije preuzeli Jamajku koja je pod španskom vlašću bila 161 godinu.

1760. Rođen francuski oficir Klod Žozef Ruže de Lil koji je 1792. napisao reči i melodiju francuske himne “Marseljeza”.

1774. Kralj Francuske Luj XV umro od malih boginja. Presto nasledio kao petogodišnjak 1715, posle smrti pradede Luja XIV. Poražen u Sedmogodišnjem ratu kao saveznik Austrije protiv Prusije i Velike Britanije, mirom u Parizu 1763. bio prisiljen da posede u Severnoj Americi i Indiji preda Velikoj Britaniji. Njegova vladavina dovela Francusku na prag revolucije.

1844. Načelnik Ministarstva prosvete u Vladi Srbije Jovan Sterija Popović uputio svim okružnim načelstvima dopis da se starine šalju u Narodni muzej. Taj datum smatra se danom osnivanja Narodnog muzeja u Beogradu, mada je akt o osnivanju donet u septembru.

1865. Trupe Unije zarobile, u Američkom građanskom ratu, predsednika Konfederacije Džefersona Dejvisa.

1871. Francuska i Nemačka potpisale sporazum u Frankfurtu kojim su Alzas i Lorena ustupljeni Nemcima.

1881. Krunisan rumunski kralj nemačkog porekla Karol I Hoencolern, prvi kralj Rumunije.

1894. Rođen američki kompozitor i dirigent Dimitri Tjomkin.

1923. Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca i Grčka potpisale Konvenciju o osnivanju Slobodne zone u Solunu, kojom je na 50 godina Kraljevini SHS pripala carinska uprava. Nov aranžman Jugoslavije i Grčke potpisan 1975. u Atini, s važnošću od 10 godina.

1933. U Berlinu, ispred Rajhstaga, nacisti spalili više od 25.000 knjiga Marksa, Frojda, Brehta, Ajnštajna.

1940. Vinston Čerčil postao premijer Velike Britanije pošto je Nevil Čembrlen, potpisnik Minhenskog sporazuma, podneo ostavku.

1940. Nemačka bez objave rata napala Holandiju, Belgiju i Luksemburg, a Velika Britanija posle nemačke invazije na Dansku zaposela bivšu dansku koloniju Island.

1941. Hitlerov zamenik Rudolf Hes spustio se padobranom u Škotsku u nameri da počne mirovne pregovore. Uhapšen i kraj rata proveo u britanskom zatvoru. Na suđenju u Nirnbergu 1946. osuđen za ratne zločine na doživotnu robiju.

1945. Sovjetske trupe u Drugom svetskom ratu zauzele Prag.

1945. Saveznici preuzeli Rangun od Japanaca.

1960. Američka nuklearna podmornica “Triton” završila putovanje oko sveta koje je trajalo 84 dana.

1977. Umrla američka filmska glumica Džoan Kroford, jedna od najvećih holivudskih zvezda tridesetih godina XX veka, dobitnica “Oskara” 1945. za film “Mildred Pirs”.

1979. Umrla Ita Rina, najpoznatija jugoslovenska filmska glumica između dva svetska rata. Slavu stekla filmom “Erotikon”. Ušla u svetsku enciklopediju filma.

1981. Fransoa Miteran postao predsednik Francuske pobedivši u drugom krugu Valeri-Žiskara d’Estena.

1988. SAD stavile veto na rezoluciju Saveta bezbednosti Ujedinjneih nacija, kojom je Izrael osuđen zbog invazije na jug Libana.

1993. Više od 200 tajlandskih radnika poginulo u požaru u fabrici igračaka u provinciji Nakon Patom.

1994. Nelson Mendela izabran za predsednika Južne Afrike i postao prvi crnac na čelu te zemlje.

1994. Italijanski medijski magnat Silvio Berluskoni postao predsednik italijanske vlade u koju su, prvi put od Drugog svetskog rata, ušli neofašisti.

1995. Svetska zdravstvena organizacija u Ženevi saopštila da bi uzročnik smrtonosne epidemije u Zairu mogao biti virus ebola.

1997. U zemljotresu u istočnom Iranu poginulo najmanje 1.560 ljudi.

1999. Brazil formalno dozvolio politički azil paragvajskom svrgnutom predsedniku Raulu Kubasu i njegovoj porodici.

2001. Skupština Jugoslavije ratifikovala Sporazum o specijalnim, paralelnim vezama SRJ i Republike Srpske, koji su 5. marta u Banjaluci potpisali jugoslovenski predsednik Vojislav Koštunica i predsednik RS Mirko Šarović.