Umrla Ita Rina, najpoznatija jugoslovenska filmska glumica između dva svetska rata – 1979. godine

Na današnji dan 1979. godine, umrla je Ita Rina, najpoznatija jugoslovenska filmska glumica između dva svetska rata. Slavu je stekla filmom "Erotikon" sa kojim je ušla i u svetsku enciklopediju filma.

 

Ita Rina, pravo ime Italina Lida „Ida” Kravanja (kasnije: Tamara Đorđević) bila je srpska filmska glumica slovenačkog porekla. 

Godine 1926. izabrana je za Mis Jugoslavije, a posle toga učestvovala je i na izboru za Mis Evrope.

Nakon potpisivanja trogodišnjeg ugovora sa producentskom kućom Ostermajer film seli se u Berlin a 1927. počinje njena glumačka karijera: prvi film u kom je glumila bio je “Dvoje ispod nebeskog svoda” Johanesa Gutera i Ernsta Volfa iz 1927. godine.

Proslavila se ulogom u filmu “Erotikon” Gustava Mahatija „koji je znalački iskoristio njenu fotogeničnost i sposobnost izražavanja strasti senzualne mlade žene“.

U Beograd se preselila 1931. godine a 1932. udala se za inžinjera Miroslava Đorđevića kada je prešla u pravoslavlje, promenila način života i uzela ime Tamara Đorđević.

Nakon udaje nastupala je ređe, a sa filma se povukla 1939. godine, na vrhuncu popularnosti“.

Posle Drugog svetskog rata na filmu se pojavila samo još jednom: u manjoj sporednoj ulozi u filmu “Rat”, zajedno sa Batom Živojinovićem u režiji Veljka Bulajića, koji je nominovan za Zlatnog lava na filmskom festivalu u Veneciji 1960. godine.

Ostali događaji na današnji dan:

1497. Italijanski moreplovac Amerigo Vespuči krenuo na prvo putovanje u Novi svet. Doplovio do obale Brazila i Hondurasa, uveren da je otkrio kontinent između Evrope i Azije.

1655. Britanci od Španije preuzeli Jamajku koja je pod španskom vlašću bila 161 godinu.

1760. Rođen francuski oficir Klod Žozef Ruže de Lil koji je 1792. napisao reči i melodiju francuske himne “Marseljeza”.

1774. Kralj Francuske Luj XV umro od malih boginja. Presto nasledio kao petogodišnjak 1715, posle smrti pradede Luja XIV. Poražen u Sedmogodišnjem ratu kao saveznik Austrije protiv Prusije i Velike Britanije, mirom u Parizu 1763. bio prisiljen da posede u Severnoj Americi i Indiji preda Velikoj Britaniji. Njegova vladavina dovela Francusku na prag revolucije.

1844. Načelnik Ministarstva prosvete u Vladi Srbije Jovan Sterija Popović uputio svim okružnim načelstvima dopis da se starine šalju u Narodni muzej. Taj datum smatra se danom osnivanja Narodnog muzeja u Beogradu, mada je akt o osnivanju donet u septembru.

1865. Trupe Unije zarobile, u Američkom građanskom ratu, predsednika Konfederacije Džefersona Dejvisa.

1871. Francuska i Nemačka potpisale sporazum u Frankfurtu kojim su Alzas i Lorena ustupljeni Nemcima.

1881. Krunisan rumunski kralj nemačkog porekla Karol I Hoencolern, prvi kralj Rumunije.

1894. Rođen američki kompozitor i dirigent Dimitri Tjomkin.

1923. Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca i Grčka potpisale Konvenciju o osnivanju Slobodne zone u Solunu, kojom je na 50 godina Kraljevini SHS pripala carinska uprava. Nov aranžman Jugoslavije i Grčke potpisan 1975. u Atini, s važnošću od 10 godina.

1933. U Berlinu, ispred Rajhstaga, nacisti spalili više od 25.000 knjiga Marksa, Frojda, Brehta, Ajnštajna.

1940. Vinston Čerčil postao premijer Velike Britanije pošto je Nevil Čembrlen, potpisnik Minhenskog sporazuma, podneo ostavku.

1940. Nemačka bez objave rata napala Holandiju, Belgiju i Luksemburg, a Velika Britanija posle nemačke invazije na Dansku zaposela bivšu dansku koloniju Island.

1941. Hitlerov zamenik Rudolf Hes spustio se padobranom u Škotsku u nameri da počne mirovne pregovore. Uhapšen i kraj rata proveo u britanskom zatvoru. Na suđenju u Nirnbergu 1946. osuđen za ratne zločine na doživotnu robiju.

1945. Sovjetske trupe u Drugom svetskom ratu zauzele Prag.

1945. Saveznici preuzeli Rangun od Japanaca.

1960. Američka nuklearna podmornica “Triton” završila putovanje oko sveta koje je trajalo 84 dana.

1977. Umrla američka filmska glumica Džoan Kroford, jedna od najvećih holivudskih zvezda tridesetih godina XX veka, dobitnica “Oskara” 1945. za film “Mildred Pirs”.

1979. Umrla Ita Rina, najpoznatija jugoslovenska filmska glumica između dva svetska rata. Slavu stekla filmom “Erotikon”. Ušla u svetsku enciklopediju filma.

1981. Fransoa Miteran postao predsednik Francuske pobedivši u drugom krugu Valeri-Žiskara d’Estena.

1988. SAD stavile veto na rezoluciju Saveta bezbednosti Ujedinjneih nacija, kojom je Izrael osuđen zbog invazije na jug Libana.

1993. Više od 200 tajlandskih radnika poginulo u požaru u fabrici igračaka u provinciji Nakon Patom.

1994. Nelson Mendela izabran za predsednika Južne Afrike i postao prvi crnac na čelu te zemlje.

1994. Italijanski medijski magnat Silvio Berluskoni postao predsednik italijanske vlade u koju su, prvi put od Drugog svetskog rata, ušli neofašisti.

1995. Svetska zdravstvena organizacija u Ženevi saopštila da bi uzročnik smrtonosne epidemije u Zairu mogao biti virus ebola.

1997. U zemljotresu u istočnom Iranu poginulo najmanje 1.560 ljudi.

1999. Brazil formalno dozvolio politički azil paragvajskom svrgnutom predsedniku Raulu Kubasu i njegovoj porodici.

2001. Skupština Jugoslavije ratifikovala Sporazum o specijalnim, paralelnim vezama SRJ i Republike Srpske, koji su 5. marta u Banjaluci potpisali jugoslovenski predsednik Vojislav Koštunica i predsednik RS Mirko Šarović.