Kod Leskovca rođen vizantijski car Justinijan I Veliki, zaslužan za kodifikaciju rimskog prava – 483. godine

Na današnji dan 483. godine, rođen je vizantijski car Justinijan I Veliki koji je tokom vladavine nastojao da obnovi jedinstvo Rimskog carstva sa sedištem u Carigradu. Zaslužan je za kodifikaciju rimskog prava.

 

Justinijan I rođen je u Taurezumu (483) na 28 km od današnjeg Leskovca (arheološki lokalitet Caričin Grad).

Poznat je kao poslednji rimski i prvi vizantijski car, imperator Istočnog rimskog carstva (od 527—565) i pravoslavni teolog. Nastojao da obnovi moć, veličinu i organizaciju Rimskog carstva koja je bila rasparčana unutrašnjim trzavicama i upadima varvara, naroda koji su prodrli na teritoriju Zapadnog rimskog carstva.

Ukinuo je sve nehrišćanske filozofske škole u Atini 529. godine, uključujući i Platonovu Akademiju. Sazvao je Peti vaseljenski sabor 553. godine u nameri da pomiri monofizite sa pravoslavnima. Takođe se smatra jednim od najvećih kodifikatora celokupnog rimskog prava.

Tvrdnja da je Justinijan bio slovenskog porekla i da mu je pravo ime bilo Upravda, potiče iz istorijskog falsifikata, Justinijanovog latinskog žitija koje je početkom 17. veka sastavio rimokatolički velikodostojnik Ivan Tomko Marnavić.

Ostali događaji na današnji dan:

330. Rimski car Konstantin I Veliki proglasio grčki grad Vizant novom prestonicom Rimskog carstva. Grad, koji je po njemu nazvan Konstantinopolj, Turci osvojili 1453. i kao Istanbul bio prestonica Otomanskog carstva do 1923.

483. Rođen vizantijski car Justinijan I Veliki, koji je tokom vladavine nastojao da obnovi jedinstvo Rimskog carstva sa sedištem u Carigradu. Zaslužan za kodifikaciju rimskog prava.

1686. Umro nemački fizičar i pronalazač Oto fon Gerike. Prvi demonstrirao vakuum, izumeo vazdušnu pumpu, vazdušnu vagu i barometar.

1745. Francuske trupe pobedile Britance u bici kod Fontenoa i preuzele Holandiju od Austrije.

1778. Umro engleski državnik Vilijam Pit Stariji, jedan od pokretača Sedmogodišnjeg rata, posle kojeg je Britanija postala kolonijalna sila.

1824. Britanske snage preuzele Rangun u Burmi.

1867. Londonskim ugovorom zagarantovane samostalnost i neutralnost Luksemburškog Vojvodstva.

1896. Rođen jugoslovenski kompozitor Josip Slavenski, profesor Muzičke akademije u Beogradu. Spojio elemente muzičkog folklora pojedinih balkanskih naroda s modernom evropskom muzičkom tehnikom.

1888. Rođen američki kompozitor Irving Berlin. Proslavio se kao autor zabavne muzike.

1904. Rođen španski nadrealistički slikar Salvador Dali, jedan od najvećih slikara XX veka. Radio i kao kostimograf i scenograf u filmovima španskog režisera Luisa Bunjuela.

1931. Propast najveće austrijske banke “Kredit-Anstalt” označila početak finasijskog kolapsa u centralnoj Evropi.

1949. Sijam promenio ime u Tajland.

1949. Izrael primljen u Ujedinjene nacije.

1968. U nastojanju da okonča žestoke sukobe studenata s policijom francuski premijer Žorž Pompidu učinio ustupke studentskim zahtevima.

1973. Uspostavljeni diplomatski odnosi Savezne Republike Nemačke i Demokratske Republike Nemačke, čime je okončano razdoblje nepriznavanja DR Nemačke kao suverene države.

1981. Umro rege-pevač Bob Marli.

1987. Indijski premijer Radživ Gandi stavio Pendžab pod federalnu kontrolu zbog pobune Siika.

1988. U Moskvi umro britanski novinar i dvostruki agent Harold Adrijan Rasel Kim Filbi, jedan od najuspešnijih špijuna u sovjetskoj obaveštajnoj službi.

1992. Zbog umešanosti jugoslovenske vojske u sukobe u Bosni i Hercegovini ministri inostranih poslova Evropske zajednice doneli odluku o povlačenju ambasadora iz Beograda i zatražili suspenziju članstva Jugoslavije u OEBS.

1992. Tokom pozorišnih susreta “Joakim Vujić” u Kruševcu umro srpski glumac Jovan Milićević.

1996. Američki putnički avion DC-9 srušio se u močvaru Everglejds na Floridi ubrzo po poletanju sa aerodroma u Majamiju. Poginulo svih 110 putnika i članova posade.

1997. Superkompjuter kompanije IBM “Duboko plavo” pobedio svetskog šampiona u šahu, ruskog velemajstora Garija Kasparova, u meču od šest partija.

2000. Indija dočekala svog milijarditog stanovnika, u državnoj bolnici Safdarjang u Nju Delhiju rođena devojčica.

2003. Potpredsednik Demokratske partije socijalista Filip Vujanović izabran za predsednika Crne Gore.