Rođena Ketrin Hepbern, jedna od najboljh glumica svih vremena – 1907. godine

Ketrin Hepbern je bila američka filmska, pozorišna i televizijska glumica, proglašena za najbolju glumicu dvadesetog veka.

 

Nakon četiri uspešne godine na Brodveju, mlada Ketrin Hepbern odlazi u Holivud, gde snima filmove Male žene i Ladolež, osvaja filmske kritičare, ali i Oskara za najbolju glavnu glumicu.

Slede godine propalih filmova i bačenog novca, kada krajem četrdesetih, postaje jedno od najprofitabilnijih lica američke filmske industrije i snima kultni film Filadelfijska priča. Pedesetih od Beti Dejvis preuzima titulu najveće filmske zvezde na svetu, zahvaljujući filmovima Afrička kraljica i Iznenada, prošlog leta, a početkom šezdesetih igra u bioskopskom hitu Dugo putovanje u noć.

I nakon vrhunca u karijeri, Ketrin nastavlja da snima velike filmove i održava reputaciju najveće glumice veka. Među njene pozne uspehe spadaju prvenstveno filmovi Pogodi ko dolazi na večeru, Zima jednog lava i Na Zlatnom jezeru.

Dobila je četiri Oskara, što je stavlja na prvo mesto po broju osvojenih nagrada u kategoriji glumica. Sa dvanaest nominacija za nagradu Akademije, nalazi se na drugom mestu na listi najnominovanijih glumica svih vremena – iza Meril Strip.

Ketrin Hepbern je na platnu uvek bila sofisticirana, prijatna, neposredna i duhovita.

Neretko noseći pantalone, gradeći nekonvencionalne, čvrste ženske likove, snažne volje i velikog samopouzdanja, Hepbernova je lagano ali konstantno razvijala svest o modernoj i slobodnoj ženi dvadesetog veka. Ostavila je pečat u istoriji filma zahvaljujući ulogama romantičnih, šarmantnih, ljupkih, ali obrazovanih i nezavisnih žena.

Ostali događaji na današnji dan:

1607 – Engleski avanturista Džejms Smit osnovao je prvo englesko naselje na tlu Severne Amerike, koje je kasnije po njemu dobilo ime Džejmstaun.

1820 – Rođena je engleska bolničarka Florens Najtingejl, koja je otvorila prvu školu za bolničarke. U Krimskom ratu (1853-56) organizovala je prvu ekipu za negu ranjenika.

1842 – Rođen je francuski kompozitor Žil Masne. Komponovao je preko 20 opera, ulavnom lirske tematike, kao i balete, oratorijume, orkestarsku muziku, kantate, solo pesme (“Manon”, “Verter”, “Don Kihot”, “Tais”).

1871 – Umro je francuski kompozitor Danijel Fransoa Espri Ober, autor opera u kojima se smenjuju govorne i pevačke deonice (“Fra Diavolo”, “Crni Domino”).

1884 – Umro je češki kompozitor Bedžih Smetana, osnivač češke opere i moderne muzike (“Prodana nevesta”).

1888 – Britanija je uspostavila protektorat nad Severnim Borneom i Brunejom.

1904 – Rođen je čileanski pesnik Pablo Neruda. Bio je učesnik Španskog gradjanskog rata, nakon kojeg se posvetio idealima socijalne pravde. Dobitnik je Nobelove nagrade za književnost 1971. (“Suton”, “Dvadeset ljubavnih i jedna očajna pesma”, “Španija u srcu”.

1918 – Rođen je američki inženjer Džulijus Rozenberg, koji je sa suprugom Etel, 1953. kao prvi civil u SAD, osuđen na smrt i pogubljen zbog špijunaže, uprkos kampanji širom sveta da im bude pošteđen život.

1925 – Vrhovni Sovjet SSSR-a usvojio je prvi sovjetski ustav.

1926 – Maršal Jozef Pilsudski izvršio je državni udar i uspostavio vojnu diktaturu u Poljskoj.

1937 – Engleski kralj Džordž VI krunisan je u Vestminsterskoj opatiji u Londonu. Ceremoniju je prenosila televizija BBC, prvi put uživo.

1943 – Predajom nemačkog generala fon Arnima u Tunisu završene su borbe u severnoj Africi u Drugom svetskom ratu.

1949 – Zvanično je okončana sovjetska desetomesečna blokada Berlina tokom koje je grad snabdevan iz Savezne Republike Nemačke vazdušnim mostom.

1957 – Umro je američki filmski glumac i jedan od najvećih režisera nemog filma Erih fon Štrohajm (“Pohlepa”, “Svadbeni marš”, “Kraljica Keli”).

1965 – Zapadna Nemačka je uspostavila diplomatske odnose sa Izraelom, a arapske zemlje su prekinule odnose sa vladom u Bonu.

1988 – Svetska zdravstvena organizacija objavila je da u svetu ima više od 34.000 obolelih od side.

1992 – Skupština srpskog naroda u Bosni i Hercegovini je na zasedanju u Banja Luci donela odluku o formiranju Vojske Republike Srpske i osnivanju novinske agencije SRNA; nemoćni da spreče širenje sukoba u Bosni, posmatrači EZ napustili su Sarajevo.

1994 – Palestinska policija je stigla na Zapadnu obalu u okviru priprema da od Izraela preuzme grad Jerihon, sedište palestinske autonomije u toj oblasti.

1995 – Vlasnici “Rokfeler centra” u Njujorku, iza kojih je stajao japanski kapital, objavili su bankrot.

1997 – Predsednik Rusije Boris Jeljcin i čečenski vođa Aslan Mashadov potpisali su sporazum o obustavi neprijateljstava.

2001 – Umro je popularni pevač Peri Komo, čiji je opušteni vokalni stil šest decenija vladao scenom, sa baladama kao što su “Uhvati zvezdu padalicu” i “Nemoguće”.