NATO prekinuo bombardovanje SR Jugoslavije – 1999. godine

Bombardovanje
Wikipedia

Na današnji dan 1999. godine NATO je prekinuo bombardvanje SR Jugoslavije nakon što su se prve jedinice Vojske Jugoslavije, na osnovu Vojno-tehničkog sporazuma potpisanog prethodnog dana u Kumanovu, povukle sa Kosova. Predsednik SRJ Slobodan Milošević saopštio je da je tokom agresije NATO pakta na SR Jugoslaviju poginulo 462 pripadnika VJ i 114 policajaca.

 

NATO bombardovanje Savezne Republike Jugoslavije bila je završna faza Rata na Kosovu i Metohiji, koja je trajala je od 24. marta do 10. juna 1999. godine. 

Intervencija NATO-a je izvršena bez odobrenja Saveta bezbednosti zbog optužbi da srpske snage bezbednosti vrše etničko čišćenje kosovskih Albanaca. Neposredan povod za akciju bila su dešavanja u Račku i odbijanje jugoslovenske delegacije da potpiše sporazum iz Rambujea.

NATO je 24. marta 1999. godine u 20:45 časova počeo vazdušne napade na vojne ciljeve u SRJ da bi se kasnije udari proširili i na privredne i civilne objekte. U napadima koji su bez prekida trajali 78 dana teško su oštećeni infrastruktura, privredni objekti, škole, zdravstvene ustanove, medijske kuće, spomenici kulture, crkve i manastiri.

Napadi su suspendovani 10. juna, nakon potpisivanja vojno-tehničkog sporazuma o povlačenju jugoslovenske vojske i policije sa Kosova i Metohije. Istog dana u Savetu bezbednosti je usvojena Rezolucija 1244. po kojoj SR Jugoslavija (Srbija) zadržava suverenitet nad Kosovom i Metohijom, ali ono postaje međunarodni protektorat pod upravom UNMIK-a i KFOR-a. Sa vojskom i policijom u Srbiju je izbeglo više od 200.000 kosmetskih Srba i drugih nealbanaca.

Ostali događaji na današnji dan:

1190 – Rimsko-nemački car Fridrih I Barbarosa utopio se u reci Salef u Maloj Aziji na povratku iz Trećeg krstaškog rata.

1610 – Prvi holandski doseljenici iskrcali su se na ostrvo Menhetn, sada centralni deo Njujorka. Holanđani su 1626. za nekoliko bala tkanine i jeftinu bižuteriju otkupili od Indijanaca ostrvo i na njegovom južnom delu podigli naselje Novi Amsterdam.

1719 – Rimsko-nemački car Karlo VI proterao je Špance sa Sicilije.

1793 – U Parizu je otvoren prvi javni zoološki vrt, “Žarden de Plant”.

1819 – Rođen je francuski slikar Gistav Kurbe. Kao osnivač realističke škole u vreme krutog akademizma, smatra se najrevolucionarnijim slikarom 19. veka (“Atelje”, “Tucači kamena”, “Talas”, “Pogreb u Ornanu”).

1832 – Rođen je nemački inženjer Nikolaus August Oto, izumitelj četvorotaktnog motora sa unutrašnjim sagorevanjem (1876).

1836 – Umro je francuski fizičar i matematičar Andre Mari Amper, osnivač elektrodinamike.

1868 – U Beogradu, u Košutnjaku ubijen je srpski knez Mihailo Obrenović (1839-42. i 1860-68). Vladao je autokratski, a kao pristalica prosvećenog apsolutizma izvršio je značajne reforme i državnoj upravi i vojsci, evropeizovao zemlju, osnovao Narodni muzej i Narodno pozorište u Beogradu. Nasledio ga je Milan Obrenović.

1898 – Američke trupe izvršile su, u špansko-američkom ratu, invaziju na Kubu.

1909 – Prvi put je upotrebljen signal S.O.S. kada je linijski brod “Slavonija” kompanije Kjunard, doživeo brdolom na Azorskim ostrvima.

1915 – Rođen je američki pisac Sol Belou, dobitnik Nobelove nagrade za književnost 1976. (“Henderson, kralj kiše”, “Čovek na klackalici”, “Žrtva”, “Ne propusti dan”, “Pustolovine Ogija Marča”).

1922 – Rođena je američka filmska glumica i pevačica Džudi Garland, koja se proslavila već kao devojčica ulogom u filmu “Čarobnjak iz Oza”.

1923 – Rođen je britanski medijski magnat češkog porekla Jan Ludvik Hoh, poznat kao Jan Robert Maksvel. Poginuo je 1991. kada je pao u vodu sa svoje luksuzne jahte na Kanarskim ostrvima.

1923 – Umro je francuski pisac Pjer Loti (“Islandskiribar”, “Lotijeva ženidba”, “Roman jednog spahije”)

1924 – Fašisti su kidnapovali, a potom ubili Đakoma Mateotija, lidera italijanskih socijalista.

1934 – Umro je engleski kompozitor Frederik Delijus, poznat po simfonijama “Pariz – pesma velikog grada” i “Brigg Fair” i kompozicijama “Misa života” i “Rekvijem” inspirisane delom Fridriha Ničea.

1934 – “Rođen” je Paja Patak, jedan od najpopularnijih likova u stripovima američkog crtača, filmskog animatora i producenta Volta Diznija.

1940 – Italija je, kao saveznik Nemačke u Drugom svetskom ratu, objavila rat Francuskoj i Velikoj Britaniji.

1942 – Nemci su u Drugom svetskom ratu potpuno uništili češko selo Lidice za odmazdu zbog atentata na nacističkog protektora Češke i Moravske i jednog od najznačajniji Hitlerovih saradnika Rajnharda Hajdriha. Atentat su 27. maja izvršili Jozef Gabčik i Jozef Kubiš, češki komandosi-padobranaci poslati iz
Velike Britanije.

1946 – Umro je američki bokser Džek Džonson, prvi crnac koji je osvojio titulu svetskog prvaka u teškoj kategoriji.

1967 – Umro je američki filmski glumac Spenser Trejsi, prvi glumac koji je dve godine uzastopno dobio Oskara za filmove “Hrabri kapetan” 1937. i “Grad dečaka” 1938.

1967 – Završen je šestodnevni izraelsko-arapski rat u kojem je Izrael zauzeo teritorije Sirije, Jordana i Egipta, koje uključuju istočni Jerusalem, Zapadnu obalu, Gazu i Sinajsko poluostrvo; SSSR je prekinuo diplomatske odnose sa Izraelom.

1970 – U Jordanu je najmanje sto ljudi ubijeno u sukobu vladinih snaga s palestinskim gerilcima.

1971 – SAD su ukinule 20-godišnji embargo na trgovinu sa Kinom.

1990 – Peruanski političar japanskog porekla Alberto Fuđimori pobedio je na predsedničkim izborima u Peruu književnika Marija Vargasa Ljosu.

1990 – Na prvim višestranačkim parlamentarnim izborima u Čehoslovačkoj od 1946. pobedio je Građanski forum, koji je osnovao književnik Vaclav Havel; u Bugarskoj je izbornu pobedu odnela Bugarska socijalistička partija (bivši komunisti).

1996 – Predstavnici čečenskih separatista i Rusije potpisali su sporazum kojim su utvrđene osnove za okončanje 18-mesečnog rata u Čečeniji.

1997 – Po nalogu lidera Crvenih Kmera Pola Pota ubijen je jedan od njegovih najbližih saradnika Son Sen i 11 članova njegove porodice.

1998 – Protestom u Prištini, na kojem su zatražili dolazak snaga NATO na Kosovo, kosovski Albanci prekinuli su svakodnevne polučasovne protestne šetnje, koje su pod motom “Kosovo-najveći zatvor na svetu”, organizovali tokom dva meseca. Protesti sa istim zahtevom održani su i u Tirani i Skoplju.

1999 – NATO je prekinuo bombardvanje SR Jugoslavije nakon što su se prve jedinice Vojske Jugoslavije, na osnovu Vojno-tehničkog sporazuma potpisanog prethodnog dana u Kumanovu, povukle sa Kosova; predsednik SRJ Slobodan Milošević saopštio je da je tokom agresije NATO pakta na SR Jugoslaviju poginulo 462 pripadnika VJ i 114 policajaca.

2000 – U Damasku je umro Hafez el Asad, predsednik Sirije od 1971. Za novog predsednika izabran je 11. jula njegov sin Bašar el Asad.

2001 – Medijski magnat, Silvio Berluskoni, po drugi put je postao premijer Italije, nakon što je njegova partija osvojila 30 procenata glasova više od bilo koje druge partije. Njegova vlada je 59-ta italijanska vlada, od II svetskog rata.

2002 – Umro je Džon Goti, američki mafijaški bos. Uhapšen je 1990. godine, što je predstavljalo kraj njegovom dotadašnjem načinu života, punom luksuza i brutalnih zločina.

2003 – U Torontu (Kanada) je prvi put, legalno, sklopljen brak između dva homoseksualca u toj zemlji.

2004 – Umro je čuveni bluz i džez kantautor Rej Čarls. Dobitnik je 12 muzičkih nagrada “Gremi”, među kojima su i za najbolju pesmu, koje je dobio tri puta za redom, za “Hit the Road Jack”, “I Can’t stop loving you” i “Busted”.

2007 – Američki predsednik Džordž Buš doputovao je u jednodnevnu posetu Albaniji i on je prvi američki predsednik koji je posetio tu zemlju.

2010 – Haški tribunal proglasio je oficire Vojske RS Vujadina Popovića i Ljubišu Bearu krivim za genocid nad Muslimanima u Srebrenici 1995. i osudio ih na kaznu doživotnog zatvora. Ostala petorica oficira vojske i policije RS osuđeni su na kazne od pet do 35 godina zatvora.