U Drugom svetskom ratu na Visu sklopljen sporazum Tito-Šubašić – 1944. godine

Tito
Wikipedia

Viški sporazum, poznat i kao sporazum Tito–Šubašić, bio je pokušaj zapadnih sila da ujedine predratnu kraljevsku vladu Kraljevine Jugoslavije sa komunističkim partizanima koji su oslobodili zemlju u Drugom svetskom ratu i bili de fakto vlast na oslobođenim teritorijama.

 

Za priznavanje nove Jugoslavije posebno su bili značajni pismeni i osobni kontakti jugoslovenskog maršala Tita i engleskog premijera Vinstona Čerčila 1944. godine. Najveći problemi su se ticali sudbine mladog kralja Petra II Karađorđevića, kome je AVNOJ zabranio vršenje bilo koje funkcije do oslobođenja i formiranje vlade nove Jugoslavije.

Prvenstveno je bilo neophodno eliminisati dotadašnjeg ministra Vojske, Mornarice i Vazduhoplovstva, generala Dragoljuba Mihailovića i raspuštanje vlade dr Božidara Purića, koji je bio pobornik Mihailovićeve struje. Novu vladu je 1. juna 1944. je formirao predratni ban Hrvatske, dr Ivan Šubašić, isključivši iz nje Mihailovića kao ministra vojnog. Ovo je podržao i sam Vinston Čerčil.

Kao konačno rešenje problema sastava nove vlade predložen je dogovor predsednika NKOJ-a, maršala Tita i predsednika Kraljevske izbegličke vlade, dr Ivana Šubašića.

Novi predsednik Kraljevske vlade dr Ivan Šubašić krenuo je polovinom juna meseca 1944. godine iz Londona na ostrvo Vis, gde se nalazio Vrhovni štab NOV i POJ. Putovao je preko Barija. Tu je imao kraće razgovore i sa vođom socijalističke stranke dr. Živkom Topalovićem, koji je boravio kao specijalni politički opunomoćenik generala Draže Mihailovića.

Do razgovora sa dr Ivanom Šubašićem došlo je u pećini u selu Hum, gde je bilo sedište Vrhovnog štaba. Šubašić je na Visu ostao tri dana. Razgovori su trajali do 16. juna 1944. Pored maršala Tita, imao je opsežne razgovore i sa ostalim predstavnicima Nacionalnog komiteta oslobođenja Jugoslavije.

Vlada dr Ivana Šubašića je na kraju u načelu prihvatila opšte zahteve NOP-a. Emigrantska vlada s Šubašićem se obavezala da će izdati javnu deklaraciju u kojoj će priznati nacionalne i demokratske tekovine koje su izvojevane u oružanoj borbi, odati priznanje NOVJ, osuditi sve izdajnike naroda, koji su javno ili prikriveno sarađivali s neprijateljem. Šubašić je priznao NOP i AVNOJ i obećao punu podršku radi dobijanja savezničke pomoći. Šubašić je isključio bilo kakve pregovore sa organizacijom Draže Mihailovića i jedino je dogovoreno da se svim pobornicima Mihailovićeve linije uputi zahtev da se stave pod okriljem Narodnooslobodilačkog pokreta Jugoslavije.

Na kraju se NKOJ obavezao da će javnom deklaracijom istaći kako će konačno rešenje državnog uređenja zemlje doneti narod posle oslobođenja čitave zemlje. 

Na kraju je dogovoreno je da sporazum bude korak ka formiranju jedinstvene vlade, s tim što bi Šubašićevi predstavnici ušli u NKOJ.

Kao rezulata dvodnevnih razgovora između Tita i dr Šubašića, proistekao je tzv. „Viški sporazum”, dokumenat koji si zajedno potpisali predsednik NKOJ-a i predsednik Kraljevske vlade 16. juna 1944. na Visu.

Ostali događaji na današnji dan:

1671 – U Moskvi je javno pogubljen vođa ustanka donskih kozaka i seljaka Stepan Stenjka Timofejevič Razin. U ruskim narodnim pričama i pesmama postao je simbol prkosa i pobune.

1826 – Nakon što je ugušio pobunu janjičara, turski sultan Mehmed II ukinuo je taj vojni red i uveo nizam (redovna vojska). Janjičare je 1330. od otete i poturčene dece hrišćanskih podanika osnovao sultan Orhan.

1852 – U Novom Sadu je štampan prvi broj lista “Serbski dnevnik”, sa književnim dodatkom “Sedmica”. List je izlazio 12 godina i bio je jedan od retkih slovenskih listova u austrijskoj carevini u to doba.

1858 – Rođen je švedski kralj Gustav V, koji je tokom vladavine od 1907. do smrti 1950. osigurao neutralni status Švedske u oba svetska rata.

1876 – U Cetinju je, posle pregovora vođenih od oktobra 1875. do februara 1876, potpisan ugovor o savezu Srbije i Crne Gore protiv Otomanskog carstva. Odlukom Vrhovnog saveta odbrane SR Jugoslavije 25. decembra 1993. taj datum je određen za Dan Vojske Jugoslavije.

1890 – Rođen je engleski filmski glumac Sten Lorel, zvezda urnebesnih komedija u kojima je, kao “mršavi”, činio tandem sa Oliverom Hardijem, “debelim”.

1920 – U Londonu je održana prva sednica Društva naroda.

1930 – Umro je srpski političar i filolog Ljubomir Stojanović, sekretar Srpske kraljevske akademije. Sa Jašom Prodanovićem osnovao je 1921. Republikansku stranku i bio njen prvi predsednik.

1941 – Predsednik SAD Frenklin Ruzvelt naredio je da se do 10. jula zatvore svi nemački konzulati u SAD.

1958 – Obešen je Imre Nađ, mađarski premijer u vremeantikomunističke pobune u Mađarskoj 1956. koju su ugušile sovjetske trupe. Nađ je tada uhapšen i na montiranom procesu osuđen na smrt zbog izdaje. Na isti dan 1989. pola miliona Mađara prisustvovalo je u Budimpešti njegovoj ponovnoj sahrani uz državne počasti.

1960 – Predsednik SAD Dvajt Ajzenhauer morao je da odloži posetu Japanu zbog antiameričkih nereda u toj zemlji.

1961 – Ruski baletski igrač Rudolf Hametovič Nurejev zatražio je azil u Francuskoj za vreme gostovanja u Parizu sa ansamblom baleta “Kirov”. Karijeru je nastavio u vodećim evropskim i američkim trupama i bio je zvezda britanskog Kraljevskog baleta.

1963 – Sovjetski Savez je lansirao vasionski brod “Vastok 6” sa prvom ženom kosmonautom Valentinom Terješkovom.

1972 – U Hanoveru je uhapšena Ulrike Majnhof, članica terorističke grupe Bader-Majnhof.

1976 – U Sovetu, najvećem crnačkom naselju u Južnoj Africi, izbili su rasni neredi u kojima je, tokom nekoliko meseci, poginulo najmanje 600 crnaca i tri belca.

1977 – Leonid Brežnjev, lider sovjetske KP, zamenio je Nikolaja Podgornog na mestu predsednika Prezidijuma Vrhovnog sovjeta SSSR-a.

1977 – Umro je nemački inženjer Verner fon Braun konstruktor raketnih projektila “Fau-1” i “Fau-2”. Posle rata emigrirao je u SAD, gde je radio za Nasu.

1983 – Za predsednika Prezidijuma Vrhovnog sovjeta SSSR-a izabran je Jurij Andropov.

1992 – Predsednici SAD i Rusije Džordž Buš i Boris Jeljcin postigli su u Vašingtonu dogovor o smanjivanju arsenala dalekometnih nuklearnih raketa za dve trećine do 2003.

1994 – Švajcarska je odbila da izda vizu za ulazak u zemlju predsedniku SR Jugoslavije Zoranu Liliću, iako je dobio zvaničan poziv za učešće na međunarodnom skupu u Kran Montani. Takva odluka doneta je na osnovu preporuke Saveta bezbednosti UN u okviru mera o ekonomskoj blokadi Jugoslavije.

1996 – Međunarodni komitet Crvenog krsta saopštio je da je na prostoru bivše Jugoslavije, za vreme ratnih sukoba (1991-1995) nestalo oko 20.000 ljudi, od kojih oko 12.000 u Bosni i Hercegovini.

1998 – Talibanska religiozna vojska u Avganistanu naredila je zatvaranje više od sto privatnih škola u kojima su se obrazovaledevojčice.

1999 – Amnesti internešenel optužio je SAD za kršenje ljudskih prava, jer su nastavile da izvršavaju smrtnu kaznu, posebno zbog njene primene i nad osobama koje su počinile zločin pre svoje 18. godine.

1999 – Novi predsednik Južnoafričke Republike Tabo Mbeki položio je zakletvu. On je na toj dužnosti zamenio Nelsona Mendelu,poznatog borca za prava crnaca, koji je skoro tri decenije proveo u zatvoru.

2001 – Predsednik Rusije Vladimir Putin doputovao je u Beograd, u prvu posetu šefa ruske države SR Jugoslaviji.

2001 – Američki predsednik Džordž Buš Mlađi i njegov ruski kolega Vladimir Putin susreli su se po prvi put u Sloveniji. Dogovorili su buduću saradnju i stalne konsultacije.

2001 – Pobedom koalicije leve orijentacije na izborima za gradonačelnika Berlina utrt je put bivšim komunistima da uđu ugradsku vladu, po prvi put od pada Berlinskog zida 1989.

2006 – Tajvan je otvorio tunel Hsuehsan, dug 13 kilometara, najduži tunel u Aziji, koji povezuje severni i južni deo tog ostrva.

2008 – Umro je Sten Vinston američki majstor za specijalne efekte i dobitnik četiri Oskara za rad u filmovima “Osmi putnik”, “Tuđinci”, “Terminator 2” i “Park iz doba Jure”.