Prvi parobrod preplovio Atlantski okean – 1819. godine

Brod
Wikipedia

Davne 1819. godine prvi put je jedan brod sa parnim pogonom preplovio Atlantski okean. Putovanje od američke luke Savana, u Džordžiji, trajalo 27 dana i 11 časova. U ono doba bila je to velika senzacija, a i danas je zanimljivo i neobično da nakon tog uspešnog poduhvata nijedan drugi američki parobrod nije preplovio Atlantik u sledećih gotovo 30 godina.

 

Brod se zvao SS Savana i imao je hibridni pogon, jedra i parnu mašinu, što je bilo karakteristično za prve parobrode.

Naime, SS Savana trebalo je da u normalnim uslovima da plovi pomoću jedara i tako da štedi gorivo, a samo u slučajevima kad ne bi bilo vetra trebalo je uključiti parni pogon.

Njena parna mašina je imala velike dimenzije. Klip je bio promera čak jedan metar, a imao je hod od oko 152 centimetra.

Proizvodio je oko 90 konjskih snaga. Zbog veličine parnog kotla i stroja, glavni jarbol na brodu je morao biti izgleda smešten više prema krmi nego što je inače bilo uobičajeno.

Brod je nosio čak 75 tona uglja i 90 kubnih metara drva. Parnu mašinu nije okretao propeler, nego spoj sa lopaticama, dimenzija oko 488 centimetara.

SS Savana bila je američke proizvodnje i isplovila je iz SAD-a u maju 1819. godine. Nakon 29 dana i 11 sati putovanja, 20. juna pristala je u engleskom gradu Liverpulu.

Zanimanje za brod bilo je ogromno. Neki su nagađali da bi se SS Savana mogla upotrebiti za oslobađanje Napoleona Bonaparte, koji je u to doba bio zarobljen na ostrvu Sveta Helena, usred Atlantskog okeana.

Ostali događaji na današnji dan:

1459. Turci zauzeli utvrđen grad Smederevo, poslednje uporište srpske srednjevekovne države, čime je ona i formalno izgubila samostalnost i potpala pod vlast Osmanlijskog carstva.

1597. Umro holandski polarni istraživač Vilem Barenc dok je pokušavao da pronađe severoistočni pomorski prolaz iz Evrope u Ameriku. Po njemu je Barencovo more dobilo naziv na Arktiku. Delove njegovog dnevnika 1871. pronašao je norveški kapetan Karlsen.

1756. U ćeliji zatvora u Kalkuti ugušila se 123 od 146 britanskih vojnika koje je uhapsio indijski guverner Bengala. Zatvor kasnije postao poznat kao „crna rupa Kalkute”.

1789. Poslanici Trećeg staleža novoproklamovane Narodne skupštine u Francuskoj položili zakletvu da se neće razići dok ne donesu nov Ustav, što je bio uvod u početak Francuske revolucije.

1819. Rođen francuski kompozitor nemačkog porekla Žak Ofenbah, tvorac francuske operete.

1819. U engleski grad Liverpul uplovio brod „Savana”, prvi parobrod koji je preplovio Atlantski okean. Putovanje od američke luke Savana trajalo 27 dana i 11 časova.

1836. Umro francuski revolucionar i sveštenik Emanuel Žozef Siejes, jedan od vođa Francuske revolucije i osnivača Jakobinskog kluba. Odigrao ključnu ulogu u državnom udaru 1799. kojim je na vlast došao Napoleon Bonaparta.

1837. Umro britanski kralj Vilijam IV. Nasledila ga njegova nećaka Viktorija koja je vladala do smrti, 1901.

1861. Rođen engleski biohemičar Frederik Gaulend Hopkins, jedan od osnivača nauke o vitaminima. S holandskim lekarom Kristijanom Ajkmanom 1929. podelio Nobelovu nagradu za medicinu.

1891. Britanija i Holandija definisale granice kolonijalnih poseda na ostrvu Borneo.

1902. Rođen srpski pisac i diplomata Marko Ristić, istaknut teoretičar beogradske nadrealističke grupe i jedan od predstavnika moderne i avangarde u srpskoj književnosti između dva rata. Od 1945. do 1951. bio jugoslovenski ambasador u Parizu.

1905. Rođena američka književnica Lilijan Helman. Proslavila se dramskim delima koja sadrže oštru kritiku američkog društva i memoarima u kojima je opisala vreme makartizma.

1909. Rođen američki filmski glumac australijskog porekla Erol Flin, jedan od najpopularnijih holivudskih glumaca.

1923. Ubijen meksički revolucionar Fransisko Pančo Vilja, vođa seljačkog pokreta u revoluciji od 1910. do 1917. Proglašen za meksičkog nacionalnog junaka 1966.

1933. Umrla nemačka revolucionarka Klara Cetkin, član međunarodnog radničkog pokreta. 1907. organizovala prvu međunarodnu konferenciju žena. Na njen predlog 8. mart proglašen Međunarodnim danom žena.

1944. Porazom japanske flote okončana pomorska bitka u Filipinskom moru u Drugom svetskom ratu.

1960. Američki bokser Flojd Paterson nokautirao u meču u Njujorku Šveđanina Ingemara Jonansona i postao prvi bokser koji je uspeo da vrati titulu svetskog prvaka u teškoj kategoriji.

1963. SSSR i SAD dogovorile se da uspostave „vruću” telefonsku liniju.

1973. U Argentinu se posle 18 godina izbeglištva vratio bivši predsednik Huan Domingo Peron. Za predsednika ponovo izabran u septembru 1973.

1991. Parlament Nemačke tesnom većinom izglasao premeštanje prestonice iz Bona, koji je bio glavni grad Zapadne Nemačke, u Berlin. Istočna i Zapadna Nemačka ujedinile se u oktobru 1990.

1992. Lideri Češke i Slovačke Vaclav Klaus i Vladimir Mečijar postigli dogovor o razdvajanju Čehoslovačke u dve države.

1992. Predsedništvo Bosne i Hercegovine proglasilo ratno stanje, objavilo opštu mobilizaciju i uvelo radnu obavezu.

2001. Skupština Srbije usvojila Zakon o jednokratnom porezu na ekstraprofit i ekstraimovinu stečenu korišćenjem posebnih pogodnosti u vreme režima Slobodana Miloševića.

2000. Francuski sud oslobodio optužbi nemačkog lekara Hansa Muenka, koji je radio u laboratoriji u logoru Aušvic, uz obrazloženje da je suviše star za sudski proces. Oslobađajuću presudu protiv njega 1947. doneo sud u Krakovu u Poljskoj gde je uhapšen posle rata, a potom pušten na slobodu.

2000. Francuska medijska kuća „Vivendi”, odnosno njena kablovska TV „Kanal+” i kanadska kompanija „Sigram” postigle dogovor o ujedinjenju u poslu vrednom 33,7 milijardi dolara, kojim je praktično stvorena nova globalna medijska grupa.

2001. Peruanski sud osudio Amerikanca Lorija Berensona na 20 godina zatvora zbog saradnje s levičarskom gerilom u brzo ugušenoj pobuni za svrgavanje peruanskog kongresa.

2001. Vođa pakistanskog vojnog režima, general Pervez Mušaraf, položio predsedničku zakletvu, zamenivši Muhameda Rafika Tarara koji je na toj funkciji figurirao od vojnog udara koji je 1999. izvršio Mušaraf.