U zatvoru linčovan Džozef Smit, američki verski reformator i osnivač Mormonske crkve – 1844. godine

Džozef Smit
Wikipedia

Džozef Smit mlađi bio je američki verski vođa, osnivač pokreta Svetaca poslednjih dana, dominantnog ogranka mormonizma.

 

Smit je rođen u Šeronu, Vermont. Godine 1817. preselio se sa porodicom u zapadni deo savezne države Njujork, tadašnje mesto intenzivnog verskog preporoda poznatog kao deo Drugog velikog obuđenja. Tu je, navodno, početkom 1820. video i čuo niz vizija.

U prvoj od ove dve vizije, „javile” su mu se dve ličnosti (implicira se da su to Bog Otac i Bog Sin), a u drugoj viziji anđeo Moroni je pokazao Smitu zakopanu knjigu na zlatnim pločama na kojima je ispisana judeo-hrišćanska istorija neke drevne američke civilizacije. Smit je 1830. objavio ono za šta je tvrdio da je engleski prevod ovih ploča, u knjizi pod nazivom Mormonova knjiga. Iste godine je organizovao Crkvu Hristovu, nazvavši je obnovom rane hrišćanske crkve. Pripadnici ove crkve su kasnije nazvani sveci poslednjih dana ili mormoni.

Smit i njegovi sledbenici su se 1831. preselili na zapad u želji da izgrade američki Sion. Okupili su se u Kirtlandu u Ohaju i osnovali isturenu stanicu u Independensu u Misuriju, koja je trebalo da bude „centralno mesto” Siona. Tokom tridesetih godina 19. veka, Smit je slao misionare, objavljivao „otkrovenja” i nadgledao izgradnju skupog hrama. Međutim, zbog propasti banke kojoj je njegova crkva bila pokrovitelj i nasilnih okršaja sa ljutim ne-mormonskim žiteljima Misurija, Smitovi snovi o gradnji Siona u Misuriju i Ohaju su propali do kraja ove decenije.

Početkom četrdesetih godina 19. veka Smit je osnovao novi grad nazvan Novu u Ilinoisu, gde je bio duhovni i politički vođa. Godine 1844. Smit i gradsko veće Novua su razgnevili nemormonsko stanovništvo naredbom za uništenje štamparije u kojoj je štampan ekspoze koji je kritikovao Smitovu vlast i praksu poligamije. Nakon toga, Smit je pritvoren u zatvoru u Kartidžu u Ilinoisu, a ubijen je kada je rulja upala u zatvor.

Smit se smatra jednim od najuticajnijih, najharizmatičnijih, najinovativnijih i najkontroverznijih ličnosti u američkoj verskoj istoriji. Tokom svog života objavio je mnoga otkrića i druge tekstove koja njegovi sledbenici smatraju religioznim tekstovima.

Njegovo učenje uključuje jedinstvene stavove o prirodi Boga, kosmologiji, porodičnoj strukturi, političkoj organizaciji i verskom kolektivizmu. Njegovi sledbenici ga smatraju prorokom ravnim Mojsiju i Iliji, dok ga kritičari smatraju lažnim prorokom i prevarantom. Smitova zaostavština uključuje mnoge denominacije, od kojih su najveća Crkva Isusa Hrista svetaca poslednjih dana i Zajednice Hrista.

Ostali događaji na današnji dan:

1693 – Džon Danton (John Dunton) izdao je u Londonu prvi ženski časopis, „Lejdis Merkuri”.

1743 – U „ratu za austrijsko nasleđe” britanski kralj Džordž II (George) porazio je Francuze kod Detingena, kao poslednji vladar Velike Britanije koji je lično predvodio trupe u bici.

1801 – Britanske i turske trupe porazile su Francuze i zauzele Kairo.

1829 – Umro je engleski hemičar Džejms Smitson (James Smithson). Njegovim zaveštanjem osnovan je „Smitsonov institut” (1846), jedna od najvećih institucija u svetu koja se bavi popularizacijom nauke i kulture.

1838 – Rođen je indijski pisac Bankim Čandra Čaterdži (Chandra Chatterjee), prvi značajniji autor koji je pisao na bengalskom jeziku („Kapalkundala”, „Mrinalini”, „Rađani”).

1846 – Rođen je irski političar Čarls Stjuart Parnel (Charles Stewart Parnell), lider nacionalnog pokreta i jedan od osnivača irske Lige za zemlju.

1905 – Pobunjeni ruski mornari preuzeli su krstaricu „Potemkin” u Crnom moru. To je bio prvi masovni izliv nezadovoljstva u ruskoj carskoj armiji tokom revolucije 1905-07.

1908 – U Crnoj Gori je završeno suđenje zaverenicima protiv knjaza Nikole I Petrovića („bombaška afera”). Od 52 optužena, četvorica su osuđena na smrt, a ostali na tri do 20 godina zatvora.

1932 – U Sijamu (Tajland) je, nakon državnog udara, proglašen ustav i uspostavljena ustavna monarhija.

1943 – Američki avioni su u Drugom svetskom ratu bombardovali grčku prestonicu Atinu koja je bila pod nemačkom okupacijom.

1944 – Savezničke snage su u Drugom svetskom ratu zauzele francuski grad Šerbur, važnu luku na Lamanšu.

1946 – Ministri spoljnih poslova ŠSR-a, SAD, Velike Britanije i Francuske odlučili su da Grčkoj pripadnu Dodekaneska ostrva, uključujući Rodos, koja su bila pod italijanskom upravom do kapitulacije Italije 1943, a potom pod nemačkom okupacijom do 1945. Odluka je potvrđena mirovnim ugovorom u Parizu 10. februara 1947.

1950 – U FNR Jugoslaviji donet je Zakon o radničkom upravljanju privredom, koji se smatra početkom „samoupravnog modela”, po kojem se jugoslovenski socijalizam razlikovao od sovjetskog.

1954 – U Obninsku, blizu Moskve, puštena je u rad prva nuklearna elektrana u svetu.

1976 – Palestinski teroristi su u Grčkoj oteli avion „Er Fransa” sa 246 putnika i 12 članova posade i prinudili posadu da ga odveze u Entebe (Uganda). Taoci su oslobođeni akcijom izraelskih komandosa 4. jula.

1976 – General Antonio Ramaljo Janeš (Ramalho Eanes) izabran je za predsednika Portugala na prvim predsedničkim izborima posle poluvekovne fašističke diktature Antonija de Oliveire Salazara (Antonio).

1986 – Međunarodni sud u Hagu presudio je da su SAD prekršile međunarodno pravo pomažući pobunjenike u Nikaragvi.

1989 – Umro je Džuls Alfred Ejer (Jules, Ayer), jedan od najpoznatijih i najuticajnijih engleskih filozofa novijeg doba („Jezik, istina i logika”, „Problem saznanja”, „Pojam osobe”).

1990 – Građanski rat u Nikaragvi okončan je ceremonijalnom predajom oružja kontrarevolucionarnog pokreta Kontras predsednici Violeti Barios de Čamoro (Violeta Barrios, Chamorro).

1991 – Dva dana pošto je Slovenija proglasila nezavisnost, Jugoslovenska narodna armija zaposela je granične prelaze prema Italiji, Mađarskoj i Austriji, nakon čega je došlo do šestodnevnog rata sa jedinicama slovenačke teritorijalne odbrane. Prema podacima Crvenog krsta Jugoslavije, poginulo je 49 ljudi, među kojima najviše regruta JNA.

1993 – SAD su sa 23 krstareće rakete „tomahavk” bombardovale sedište iračke obaveštajne službe u Bagdadu.

1997 – Predsednik Tadžikistana Imomali Rahmonov i vođa islamista Said Abdulo Nuri potpisali su mirovni ugovor o okončanju četvorogodišnjeg građanskog rata u toj bivšoj sovjetskoj republici.

1997 – Na konferenciji u Briselu predstavnici 95 zemalja saglasili su se da se zabrani upotreba nagaznih mina.

1999 – U cilju okončanja sedmogodišnjeg nasilja tokom kojeg je ubijeno oko 100.000 ljudi, alžirska vlada je, na inicijativu predsednika Abdelaziza Buteflika, odobrila nacrt zakona o amnestiji muslimanskih ekstremista.

1999 – U 80. godini umro je bivši lider grčke vojne hunte Georgos Papadopulos. Tokom vladavine hunte 1967-74. hiljade Grka su bile uhapšene i mučene.

2000 – Na sastanku u glavnom gradu Poljske predstavnici 106 zemalja usvojili su Varšavsku deklaraciju o perspektivama razvoja demokratskog poretka u svetu. Konferencija je održana na inicijativu Poljske i SAD, a poziv nije upućen Kini, Burmi, Iraku, SRJ i nekim drugim zemljama, u kojima se, prema oceni organizatora, ne poštuju ljudska prava. SRJ je pristupila Varšavskoj deklaraciju 2001. posle
pada režima Slobodana Miloševića.

2000 – Ujedinjene nacije su objavile da je sida usmrtila 19 miliona ljudi u svetu, i procenile da će od te bolesti umreti polovina tinejdžera najsiromašnijih afričkih zemalja.

2001 – Više od milion ljudi okupilo se da čuje govor pape Jovana Pavla II na kraju njegove petodnevne posete Ukrajini.

2002 – Umro je basista legendarne britanske rok grupe „The Who” Džon Entvistl (John Entwistle).

2004 – Za predsednika Srbije izabran je lider Demokratske stranke (DS) Boris Tadić.