U bici na Kosovu poginuo Miloš Obilić, srpski vitez – 1389. godine

Miloš Obilić
Wikipedia

Miloš Obilić (takođe i Miloš Kobilić u nekim izvorima) je bio srpski vitez iz srednjeg veka, koji se često spominje i u srpskoj epskoj poeziji. On je vitez koji je ubio turskog sultana Murata I u Kosovskoj bici.

 

U epskim narodnim pesmama i legendama, Miloš je slavljen kao heroj natprirodnog rođenja i snage (njegova majka je bila vila ili je njegov otac bio zmaj); Miloš je dobio svoju snagu iz kobiljeg mleka, od čega potiče njegovo prezime Kobilić ili Kobilović.

Dana 15. juna po julijanskom kalendaru, za vreme Kosovske bitke, Miloš je došao do turskog kampa pretvarajući se da je prebegao na njihovu stranu. U pogodnom trenutku, kada ga je sultan primio u svom šatoru, on ga je smrtno ranio nožem „od učkura do bijela grla”.

Prema turskim izvorima, sultan Murat I je ubijen nakon bitke, kada je srpski vojnik koji se pravio mrtav ubio sultana kada mu se približio.

Ostali događaji na današnji dan:

1098. Krstaši su u Prvom krstaškom ratu pobedili Turke u bici kod Antiohije.

1491. Rođen je engleski kralj Henri VIII, koji je tokomvladavine (od 1509) proširio vlast na Vels, Škotsku i Irsku. Sukobio se sa papom koji nije hteo da poništi njegov brak sa jednom od šest žena i proglasio se za poglavara novoosnovane Anglikanske crkve (1534).

1577. Rođen je flamanski slikar Peter Paul Rubens. Njegovevelike kompozicije smatraju se najvećim dometom flamanskog baroknog slikarstva i autentičnim izrazom baroknog duha („Poslednji sud”, „Venera”, „Parisov sud”, „Otmica Leukipovih kćerki”).

1629. Mirom u Aleu okončana je pobuna hugenota (protestanata) u Francuskoj, ali time nisu okončani njihovi progoni, koji su imali vrhunac u „Vartolomejskoj noći” 1572. kada je po naređenju Katarine Mediči ubijeno preko 20.000 njihovih pristalica. Punu ravnopravnost sa katolicima oni su stekli tek nakon Francuske revolucije.

1712. U Ženevi je rođen francuski filozof Žan-Žak Ruso, čije je delo uticalo na Francusku revoluciju i na evropsku književnost i filozofiju XVIII i XIX veka („Emil – ili o vaspitanju”, „Rasprava o poreklu i osnovama nejednakosti među
ljudima”, „Pismo Dalamberu”, „Ispovesti”).

1867. Rođen je italijanski pisac Luiđi Pirandelo, dobitnik Nobelove nagrade za književnost 1934, jedan od najzačajnijih dramskih pisaca 20. veka („Šest lica traže pisca”, „Đakomino”, „Henrik IV”).

1873. Rođen je francuski hirurg i biolog Aleksis Karel, čije je delo imalo značajnu ulogu u razvoju metoda transplantacije tkiva. Dobitnik je Nobelove nagrade za medicinu 1912.

1874. Umro je srpski političar Ilija Garašanin, jedan od vođa ustavobranitelja, ministar unutrašnjih poslova i predsednik vlade kneževine Srbije (1861-67). Njegovo delo „Načertanije” (1844) prvi je nacionalni program Srbije nakon oslobođenja od turske vlasti i bilo je temelj srpske spoljne politike sve do Prvog svetskog rata.

1902. SAD su kupile od Francuske za 40 miliona dolara koncesiju za gradnju Panamskog kanala.

1914 – Pripadnik organizacije „Mlada Bosna” Gavrilo Princip ubio je u Sarajevu austrougarskog nadvojvodu, prestolonaslednika Franca Ferdinanda i njegovu ženu Sofiju. To je bila varnica za početak Prvog svetskog rata.

1919. Potpisan je Versajski mirovni ugovor između Nemačke i saveznika kojim je i formalno završen Prvi svetski rat.

1921. Donet je Ustav Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca (Vidovdanski ustav) kojim je novonastala država proglašena ustavnom, parlamentarnom i naslednom monarhijom sa dinastijom Karađorđević.

1948. Na sastanku u Bukureštu Komunistička partija Jugoslavije isključena je iz Informacionog biroa komunističkih partija (Informbiro). To je značilo i formalni raskid odnosa sa zemljama komunističkog bloka. Blokada Jugoslavije i kampanja protiv jugoslovenskog rukovodstva, koje su usledile, trajale su do 1955.

1950. Amerikanci su pobedili Engleze sa 1:0 na Svetskom fudbalskom kupu u Brazilu.

1950. Pušten je u saobraćaj put Beograd-Zagreb, dug 400 kilometara, nazvan „Auto put bratstvo-jedinstvo”, u čijoj su izgradnji učestvovale dobrovoljne omladinske radne brigade iz svih krajeva Jugoslavije.

1956. U poljskom gradu Poznanj ugušena je pobuna radnika uzveliki broj žrtava. To je bio jedan od prvih izraza krize u istočnoevropskim zemljama posle Staljinove smrti.

1960. Osnovan je Univerzitet u Novom Sadu.

1976. Sejšelska ostrva u Indijskom okeanu su posle 160 godina stekla nezavisnost od Velike Britanije.

1977. Umro je srpski slikar Ivan Tabaković, profesor Akademije primenjenih umetnosti u Beogradu, član Srpske akademije nauka i umetnosti, jedan od najznačajnijih predstavnika srpskog modernog slikarstva („Metamorfoze”, „Autoportret”).

1981. U eksploziji bombe u sedištu Islamske republikanske partije poginule su 74 osobe, među kojima i lider partije i predsednik Vrhovnog suda Irana ajatolah Mohamed Hosein Behešti.

1989. Na Gazimestanu, na Kosovu obeležena je 600-godišnjica Kosovske bitke. Centralni događaj na skupu, kojem je prisustvovalo oko milion ljudi, bio je govor tadašnjeg predsednika Srbije Slobodana Miloševića kojim je počeo meteorski uspon tog srpskog političara.

1992. U organizaciji opozicionog Demokratskog pokreta Srbije (DEPOS) u Beogradu je, ispred zgrade Skupštine SRJ, počeo Vidovdanski sabor. Učesnici dotada najvećeg opozicionog skupa u Srbiji, koji je trajao neprekidno osam dana, zahtevali su ostavku predsednika Srbije Slobodana Miloševića, raspuštanje Narodne skupštine i formiranje vlade nacionalnog spasa.

1997. Kubanski i argentinski forenzičari pronašli su šestkostura u blizini bolivijskog grada Valgranda. Kasnije je utvrđeno da su među njima i ostaci legendarnog vođe gerile Ernesta Če Gevare.

2001. Bivši predsednik SR Jugoslavije Slobodan Milošvić izručen je Međunarodnom sudu za ratne zločine u Hagu, kao prvi šef države koji je predat međunarodnom sudu. Milošević je 27. maja 1999. optužen za zločine protiv čovečnosti, kršenje zakona i pravila rata i genocid tokom ratova u Hrvatskoj 1991-92. i BiH 1992-95. i na Kosovu 1999.

2001. Umro je američki filmski i pozorišni glumac Džek Lemon, jedan od najpopularnijih američkih komičara, dobitnik dva Oskara i nagrade za životno delo (1988) Američkog instituta za film („Apartman”, „Spasite tigra”, „Neki to vole vruće”).

2003. Meksiko je izručio Španiji bivšeg argentinskog pomorskog oficira Rikarda Miguela Kavalja, optuženog za genocid i terorizam tokom “prljavog rata” koji je vođen u vreme vladavine vojne hunte u periodu 1976-1983. godine protiv oponenata, a u kome je oko 30.000 ljudi ubijeno ili nestalo.

2004. SAD su predale vlast Iračanima, dva dana pre roka isedam meseci pre izbora, nakon čega su lideri privremenih iračkih vlasti položili zakletvu.

2006. Crna Gora je postala 192. država članica Ujedinjenih nacija.