Hitler likvidirao na stotine bliskih saradnika u ‘Noći dugih noževa’ – 1934. godine

Rem
Wikipedia/Bundesarchiv

Noć dugih noževa je naziv za niz političkih ubistava izvršenih u Nacističkoj Nemačkoj između 30. juna i 2. jula 1934. godine. Nacistički režim je sproveo egzekucije nad najmanje 85 ljudi iz političkih razloga. Mnogi od ubijenih su bili pripadnici Jurišnih odreda, nacističke paravojne organizacije.

 

Adolf Hitler se okrenuo protiv SA i njenog vođe Ernsta Rema zato što je uvideo da samostalno delovanje SA i sklonost njenih pripadnika ka uličnom nasilju štete njegovoj reputaciji i popularnosti. Hitler je takođe hteo da preduhitri svaki potez lidera Rajhsvera, nemačke vojske, koji su bili neprijateljski raspoloženi prema SA, koji bi imao za cilj ograničavanje njegove vlasti.

Netrpeljivost vojnih krugova prema SA naročito je porasla kada je postala očigledna Remova ambicija da želi da stane na čelo vojske i da u vojsku uključi i svoje jedinice.

Na kraju, Hitler je iskoristio čistku da bi utišao konzervativne krugove koji su kritikovali njegov režim, naročito onih koji su bili lojalni vice-kancelaru Francu fon Papenu.

Ostali događaji na današnji dan:

1470. Rođen je Šarl VIII, kralj Francuske. Ženidbom sa Anom od Bretanje dobio u miraz Bretanju, poslednju neujedinjenu francusku oblast.

1520. Tokom španskog osvajanja Meksika, u Tenočtitlanu, gde je kasnije izgrađen Sijudad Meksiko, ubijen poslednji car astečkog carstva Montesuma II Ksokojocin.

1859. Na konopcu razapetom iznad Nijagarinih vodopada Čarls Blondin pred 25.000 gledalaca prešao iz SAD u Kanadu.

1876. Srbija i Crna Gora, u savezništvu s Rusijom, objavile rat Turskoj.

1893. Rođen lider nemačkih komunista Valter Ulbriht. 1933. emigrirao u Moskvu, gde je ostao do završetka Drugog svetskog rata. 1950. postao prvi sekretar Jedinstvene radničke partije Nemačke, a 1960. predsednik Državnog veća Demokratske Republike Nemačke.

1893. Rođen britanski političar i društveni teoretičar Harold Leski. Kao uticajan član Laburističke stranke zalagao se za ekonomske i socijalne reforme, čime je doprineo pobedi laburista na izborima 1945.

1908. U istočni Sibir pao meteor od čije se eksplozije osetilo podrhtavanje tla i u centralnoj Evropi.

1913. Naredbom bugarskog cara Ferdinanda izvršen prepad na srpsku i grčku vojsku u Makedoniji. Usledila bitka na Bregalnici, kojom je počeo Drugi balkanski rat, u koji je 10. jula ušla i Rumunija, zaposevši severnu Bugarsku. Rat završen mirom u Bukureštu 10. avgusta iste godine.

1930. Velika Britanija priznala nezavisnost Iraka, koji je na međunarodnoj konferenciji uSan Remu 1920. proglašen za britansko mandatno područje.

1936. Etiopski car Haile Selasije I uputio, u sedištu Lige naroda, apel za pomoć povodom invazije Italije na Etiopiju. Liga naroda odredila sankcije protiv Italije, ali one nisu poštovane.

1938. Umro srpski pisac, pozorišni kritičar i diplomata Milan Rakić. Bio član Srpske kraljevske akademije i predsednik srpskog odeljka kluba PEN. Njegove pesme ubrajaju se u najbolja ostvarenja u srpskoj lirici XX veka.

1943. Trupe SAD iskrcale se, u Drugom svetskom ratu, na ostrvo Nju Džordžija, Solomonska ostrva. Tokom operacije oboren 121 japanski avion.

1948. Jugoslovenska štampa objavila Rezoluciju Informacionog biroa komunističkih i radničkih partija o stanju u Komunističkoj partiji Jugoslavije i odgovor Centralnog komiteta KPJ, kojim se odbacuju optužbe iznete u Rezoluciji. Usledila hapšenja i zatvaranja članova KPJ koji su se opredeli za stavove Informbiroa.

1950. Predsednik SAD Hari Truman izdao naređenje trupama SAD stacioniranim u Japanu da pomognu Republici Koreji da odbije napad Severne Koreje.

1960. Republika Kongo, Zair, proglasila nezavisnost od Belgije. Za prvog predsednika izabran Džozef Kasavubu, za premijera Patris Lumumba.

1963. Kardinal Đovani Batista Montini ustoličen kao papa Pavle VI. Pontifikat obeležio sprovođenjem ideje o pomirenju sa ostalim hrišćanskim crkvama.

1971. Tri sovjetska astronauta poginula pri prizemljenju sovjetskog vasionskog broda Sojuz II, koji je u orbiti oko Zemlje proveo rekordnih 570 časova i 22 minuta.

1974. Tokom molitve u crkvi ubijena Alberta King, šest godina posle ubistva njenog sina Martina Lutera Kinga, lidera crnaca u SAD u borbi za ravnopravnost i dobitnika Nobelove nagrade za mir 1964.

1974. Ruski baletski igrač Mihail Barišnjikov tokom turneje u Kanadi napustio ansambl baleta Boljšoj teatra i ostao da živi na Zapadu.

1989. Sudanski general Omar Hasan al Bašir u državnom udaru oborio vladu Sadeka al Mahdija.

1995. Bošnjačka vlada u Sarajevu prekinula sve kontakte sa specijalnim izaslanikom Ujedinjenih nacija Jasušijem Akašijem, optužujući ga za popustljiv stav prema bosanskim Srbima.

1996. Pod snažnim pritiskom međunarodne zajednice i predsednika Srbije Slobodana Miloševića, predsednik Republike Srpske Radovan Karadžić preneo predsednička ovlašćenja na potpredsednicu RS Biljanu Plavšić.

1997. Kina zvanično preuzela kontrolu nad Hongkongom posle 156 godina britanske kolonijalne uprave.

1999. Škotska posle skoro 300 godina ponovo dobila parlament.

2001. Grupa huligana i političkih ekstremista na Trgu Republike pretukla nekoliko homoseksualaca i homoseksualki i sprečila održavanje prve gej-parade u Srbiji.

2001. Jugoslovenska glumica Tijana Kondić na filmskom festivalu u Puli, u Hrvatskoj, dobila Zlatnu arenu za najbolju žensku ulogu,
za film “Nataša”. Prvo učešće filma iz Jugoslavije na tom festivalu od raspada SFRJ.

2001. Premijer Belgije Gaj Verhofštad posetio Kongo. Prva poseta nekog zvaničnika Belgije toj afričkoj zemlji posle hladnog rata i prekida odnosa koji su trajali 20 godina.

2001. Umro Čet Atkins, kantri gitarista i predvodnik takozvanog nešvilskog zvuka, akustične muzike s prizvukom popa.

2003. Bosanski Srbin Željko Meakić, optužen pred Haškim tribunalom za ratne zločine u logoru Omarska kod Prijedora, predao se vlastima RS, potom izručen tom sudu.

2004. Predstavnik međunarodne zajednice u Bosni i Hercegovini Pedi Ešdaun smenio predsednika parlamenta RS Dragana Kalinića i zabranio mu svaki javni i politički rad. Sa dužnosti u RS smenjeno još 60 osoba, zbog nesaradnje s Haškim tribunalom.

2005. Predsednik SAD Džordž Buš potpisao ukaz o dodeljivanju trgovinskih preferencijala Srbiji i Crnoj Gori, čima je ukinut i poslednji deo paketa sankcija uvedenih Jugoslaviji 1992.