U manastiru Žiča krunisan srpski kralj Stefan Dečanski – 1322. godine

Stefan Dečanski
Wikipedia

Stefan Dečanski bio je sin kralja Milutina. Tokom vladavine do 1331. pobedio je vojsku bosanskih feudalaca, Bugare kod Velbužda i osigurao prevlast nad Makedonijom. Sa prestola ga zbacio sin Dušan.

 

Tokom vladavine od devet godina Stefan Uroš III nemanjić je osigurao Srbiji premoć na Balkanu pobedivši Bugare u bici kod Velbužda 1330. Na današnji dan 1322. godine krunisan je za kralja u manastiru Žiča.

Podigao manastir Visoki Dečani odakle i potiče njegov nadimak.

Iako je kralj Stefan Dečanski ima vojnog uspeha, nikada nije bio omiljen kod vlastele. Ona je vrlo brzo stala na stranu njegovog sina, prinaca Dušana. Stefan Dečanski je zbačen sa prestola 1331. godine i zatolen u Zvečanu.

Umro je pod nerazjašnjenim okolnostima odakle potiče i priča o prokletstvu koje je navodno bacio na sin i sve njegove potomke.

Ironično, po stupanju na presto, ni Stefan Dečanski nije bio u dobrim odnosima sa svojim sinom Dušanom. Vlastela željna osvajanju i bogatstva, stala je uz mladog princa i Stefan je zbačen sa prestola 1331. godine. Tada je zatočen u Zvečanu, gde je umro pod nerazjašnjenim okolnostima.

Umro pod nerazjašnjenim okolnostima u zatočeništvu u Zvečanu.

Ostali događaji na današnji dan:

1066. Krunisan Harold II, poslednji engleski anglosaksonski kralj. Poginuo iste godine kod Hestingsa u bici protiv pretendenta na engleski presto, normanskog vojvode Vilijama Osvajača.
1322. U manastiru Žiča krunisan srpski kralj Stefan Dečanski Nemanjić, sin kralja Milutina. Tokom vladavine do 1331. pobedio vojsku bosanskih feudalaca, Bugare kod Velbužda i osigurao prevlast nad Makedonijom. Sa prestola ga zbacio sin Dušan. Umro pod nerazjašnjenim okolnostima u zatočeništvu u Zvečanu. Podigao manastir Visoki Dečani.
1492. Kralj Ferdinand i kraljica Izabela pobedonosno ušli u Granadu pošto je njihova vojska porazila Boabdila, poslednjeg emira Granade. Time okončano ponovno osvajanje Pirinejskog poluostrva koje je od 711. bilo pod arapskom vlašću.
1745. Rođen francuski pronalazač Žak Etjen Mongolfje, koji je s bratom Žozefom Mišelom 1783. konstruisao prvi balon napunjen zagrejanim vazduhom.
1810. Mirom u Konstantinopolju Turska predala Rusiji poluostrvo Krim i oblast Kuban.
1822. Rođen nemački arheolog Hajnrih Šliman, koji je svoje celokupno bogatstvo stečeno u mladosti trgovinom potrošio na arheološka istraživanja. 1868. otkrio Troju koristeći se podacima iz Homerovih spevova “Ilijada” i “Odiseja”, a potom i Mikenu, Orhomen i Itaku.
1829. Umro češki slavista Jozef Dobrovski, otac slavistike, tvorac češke gramatike i gramatike staroslovenskog jezika, glavna ličnost češkog narodnog preporoda.
1884. Umro češki sveštenik, bilogičar i botaničar Gregor Mendel. Prvi došao do jasnih i preciznih formulacija o prenošenju naslednih osobina i time postavio temelje moderne genetike. Rezultate, potvrđene 1900, izložio 1865. u delu “Eksperimenti s biljnim hibridima”.
1916. Počela Mojkovačka bitka u Prvom svetskom ratu u kojoj su Crnogorci pod komandom serdara Janka Vukotića odbili ofanzivu znatno jačih austrougarskih snaga i time omogućili srpskoj vojsci odstupnicu prema Jadranu.
1919. Umro Teodor Ruzvelt, predsednik SAD, čija je politika stvorila svetsku silu od SAD. Dužnost šefa države preuzeo kao potpredsednik SAD, posle ubistva predsednika Vilijama Mekinlija 1901. Sproveo plan za izgradnju Panamskog kanala, a za posredovanje u rusko-japanskom ratu 1905. dobio 1906. Nobelovu nagradu za mir.
1929. Jugoslovenski kralj Aleksandar I Karađorđević ukinuo Vidovdanski ustav, raspustio Skupštinu i zaveo ličnu vlast u državi.
1941. Predsednik SAD Frenklin Ruzvelt u govoru u Kongresu definisao američki cilj o slobodi govora, religije, slobodi od straha i od siromaštva.
1945. Maršal Jugoslavije Josip Broz i šef britanske vojne misije Ficroj Meklin u Drugom svetskom ratu sklopili sporazum o uspostavljanju vazduhoplovne baze kod Zadra za potrebe savezničkog vazduhoplovstva u borbi protiv nemačkih snaga.
1949. Umro američki filmski režiser Viktor Fleming, svetsku slavu stekao filmom “Prohujalo s vihorom”.
1963. Iranski šah Reza Pahlavi počeo “belu revoluciju” uvođenjem agrarne reforme i prava glasa za žene.
1978. Kruna Svetog Stefana, prvog hrišćanskog mađarskog kralja, koju su odneli Amerikanci posle Drugog svetskog rata, vraćena u Mađarsku.
1993. Umro američki trubač, pevač i kompozitor Džon Birks Dizi Gilespi, jedan od najboljih trubača i improvizatora u istoriji džeza. Odigrao presudnu ulogu u stvaranju bi-bap muzike.
1993. Umro ruski baletski igrač Rudolf Hametovič Nurejev, zvezda svetske baletske scene.
1995. U provinciji Šansi na severu Kine poginulo najmanje 100 ljudi u eksploziji posle sudara 2 teretna voza natovarena tonama trinitrotoluola.
2000. Jake policijske snage razdvajale dva skupa na Cetinju u Crnoj Gori gde su Srpska pravoslavna crkva i samoproklamovana Crnogorska pravoslavna crkva održavale centralno božićno slavlje na Badnji dan.
2002. Petnaestogodišnji Čarls Bišop poginuo kada se u avionu “cesna-172” obrušio na zgradu “Banke SAD” u centru grada Tampa na Floridi. U poruci koja je potom pronađena izrazio simpatije prema Osami bin Ladenu i podržao terorističke napade na Njujork i Vašington 11. septembra 2001.