Rođen Stiven Hoking, istaknuti engleski fizičar – 1942. godine

Stiven Hoking
NASA

Na današnji dan 1942. godine, rođen je Stiven Hoking, istaknuti engleski fizičar. Reputaciju jednog od vodećih svetskih naučnika 20. veka stekao je nakon objavljivanja knjige o poreklu univerzuma "Kratka istorija vremena".

 

Hoking je diplomirao fiziku na Oksfordu, potom je s temom iz teorije relativnosti doktorirao na Kembridžu, gde je nastavio svoju akademsku karijeru. Kao student je dobio veoma progresivnu neuromotoričku bolest koja veoma onesposobljuje i ograničava kretanje i govor. Svoj matematički rad je nastavio mentalno i saopštavao ga tek u završnom obliku.

Hoking je veoma unapredio naše znanje o crnim rupama – one su singularitet u vremenu i prostoru, koji su uzrokovani masom dovoljnom da zakrivi prostor tako da je onemogućen prolazak svetlosnih talasa (fotona). Granica unutar koje svetlost ne može da izađe zove se horizont događaja i zadata je Švarcšildovim radijusom. Hoking je ustanovio da se horizont događaja vremenom može samo povećavati ili ostati konstantan, tako da ukoliko bi dve crne rupe nestale, površina novonastale oblasti bila bi veća od zbira površinina komponenti.

Pokazao je da mehanika crnih rupa ima paralele u zakonima termodinamike (prema kojima entropija mora rasti s vremenom). Takođe je pokazao da crne rupe ne nastaju samo usled kolapsa zvezda već i usled kolapsa i drugih visokokompresovanih regiona prostora.

Nešto skorije je Hoking preduzeo da formuliše konzistentnu kvantnomehaničku teoriju gravitacije, koja bi gravitaciju povezala s druga tri osnovna tipa sile (slabom nuklearnom, jakom nuklearnom i elektromagnetnom interakcijom). Njegova netehnička knjiga „Kratka istorija vremena“ (engl. A Brief History of Time, 1988) je bila izvanredni izdavački uspeh.

Ostali događaji na danšnji dan:

1297. Italijanski plemić Frančeskino Grimaldi uspostavio u Monaku dinastiju Grimaldi koja je i danas na vlasti. Prerušen u kaluđera, Grimaldi je krišom ušao u tvrđavu Monako koja je bila pod vlašću Đenove, a potom pustio unutra svoje vojnike i zaposeo tvrđavu. Kao Renije I vladao do smrti, 1314.

1324. Umro italijanski istraživač Marko Polo, najpoznatiji evropski srednjevekovni putnik. 1271. sa 17 godina krenuo iz Venecije ka Dalekom istoku, a njegovi doživljaji, zabeleženi u delu “Knjiga svetskih čudesa”, kasnije poznatom pod nazivom “Milion”, podstakli pomorce evropskih zemalja da krenu u potragu za morskim putevima ka Dalekom istoku. Pretpostavka o njegovom rođenju na Korčuli zasniva se na dokumentu iz 15. veka po kom je porodica Polo poreklom iz Dalmacije.

1642. Umro italijanski astronom, fizičar i matematičar Galileo Galilej, čija su istraživanja postavila temelje modernoj mehanici i fizici. Pomoću teleskopa koji je sam konstruisao otkrio Jupiterove satelite, Saturnov prsten i pege na Suncu. Zalaganje za Kopernikov heliocentrični sistem dovelo ga u sukob s katoličkom crkvom, pa je njegov rad od 1616. bio pod nadzorom Inkvizicije.

1679. Francuski istraživač Rober Kavelije de la Sal otkrio vodopade Nijagare.

1807. Srpski ustanici u Prvom srpskom ustanku zauzeli Kalemegdansku tvrđavu u koju su se Turci sklonili po zauzimanju Beograda 12. decembra 1806. Beograd posle 380 godina ponovo postao prestonica srpske države. Šest godina kasnije, posle sloma ustanka, Turci ponovo osvojili Beograd.

1896. Umro francuski pisac Pol Verlen. Njegova poema “Pesničko umeće” prihvaćena kao manifest simbolizma.

1923. Posle izveštaja Reparacione komisije krajem 1922, da Nemačka kasni sa isporukama uglja na ime ratne odštete Francuskoj i Belgiji, francuske i belgijske trupe ušle u Rursku oblast. Kriza sporazumno rešena sredinom 1924, a u julu 1925. Francuzi počeli da evakuišu trupe iz Rura.

1926. Abdul Aziz ibn Saud postao kralj Hedžasa, a naziv zemlje promenjen u Saudijska Arabija.

1935. Rođen američki muzičar Elvis Aron Prisli, “kralj roka”, izuzetno popularan pedesetih i šezdesetih godina 20. veka. Prodao više od 150 miliona ploča i igrao u dvadesetak filmova. Umro 1977. od prekomerne upotrebe alkohola i droge.

1942. Rođen Stiven Hoking, istaknuti engleski fizičar. Reputaciju jednog od vodećih svetskih naučnika 20. veka stekao nakon objavljivanja knjige o poreklu univerzuma “Kratka istorija vremena”.

1959. General Šarl de Gol postao prvi predsednik Pete republike Francuske.

1973. Američki i severnovijetnamski pregovarači Henri Kisindžer i Le Duk To obnovili pregovore o okončanju Vijetnamskog rata.

1976. Umro kineski državnik Džou En Laj, jedan od najistaknutijih rukovodilaca Kineske revolucije, premijer od 1949. do smrti i šef diplomatije od 1949. do 1958.

1996. Umro francuski političar i državnik Fransoa Miteran, prvi socijalista koji je 1981. izabran za predsednika Francuske. U Drugom svetskom ratu bio jedan od vođa francuskog Pokreta otpora, a od 1971. vođa Socijalističke partije.

1998. Arapski terorista Remzi Ahmed Jusef osuđen na doživotnu robiju kao organizator podmetanja eksploziva 1993. u Svetski trgovinski centar u Njujorku, kada je poginulo 6 ljudi. Dve zgrade Centra s preko 100 spratova srušene 11. septembra 2001. u samoubilačkom napadu otetim avionima.

2002. U Albaniji u 117. godini umrla Ćerime Hasan Bardi, jedna od najstarijih Albanki i jedna od nekoliko osoba na svetu koje su živele u 3 veka.