Preminuo Sveti Sava, veliki srpski prosvetitelj – 1236. godine

Sveti Sava
Wikipedia

Na današnji dan preminuo je Rastko Nemanjić, srpski princ, monah, iguman manastira Studenice, književnik, diplomata i prvi arhiepiskop autokefalne Srpske pravoslavne crkve.

 

Sveti Sava je rođen je kao Rastko Nemanjić, najmlađi sin velikog župana Stefana Nemanje, i brat kraljeva Vukana i Stefana Prvovenčanog.

Kao mladić dobio je od oca Zahumlje na upravu. Međutim, Rastko je pobegao na Svetu goru i zamonašio se u ruskom manastiru Svetog Pantelejmona, gde je dobio ime Sava.

Kasnije je sa svojim ocem, koji se u međuvremenu zamonašio i dobio ime Simeon, podigao manastir Hilandar, prvi i jedini srpski manastir na Svetoj gori.

U Srbiji je ubrzo došlo do borbe za vlast između Savine braće. Zbog toga se on vratio u Srbiju, kako bi zaustavio rat.

Godine 1219. Sava je od vaseljenskog patrijarha u Nikeji izborio autokefalnost srpske crkve, a patrijarh ga je imenovao za prvog srpskog arhiepiskopa.

Na povratku sa jednog od hodočašća iz Svete zemlje 1236. smrt ga je zatekla u tadašnjoj bugarskoj prestonici Velikom Trnovu. Njegove mošti je u manastir Mileševu preneo njegov nećak, kralj Vladislav.

Posle jednog ustanka Srba protiv Osmanskog carstva, turski zapovednik Sinan-paša je 1594. spalio Savine mošti na Vračaru. Na mestu za koje se veruje da se to odigralo podignut je Hram Svetog Save.

U Srbiji se dan njegove smrti po gregorijanskom kalendaru (27. januar) proslavlja kao Dan prosvete.

Ostali događaji na današnji dan:

1742 – Umro je engleski astronom i geofizičar Edmund Halej , direktor Griničke opservatorije i kraljevski astronom, po kojem je dobila naziv Halejeva kometa. Prvi je utvrdio da su komete uočene 1682, 1601. i 1551. zapravo isto telo koje se periodično pojavljuje. Izradio je prvi katalog sjajnih zvezda južnog neba i prvu meteorološku kartu.
1784 – SAD su ratifikovale mirovni ugovor s Velikom Britanijom, čime je i formalno okončan Američki rat za nezavisnost.
1809 – Engleska i Španija su sklopile savez protiv francuskog cara Napoleona I.
1826 – U Pešti je osnovana Matica srpska na inicijativu Jovana Hadžića (Miloš Svetić) i uz pomoć bogatih srpskih trgovaca iz Pešte i Budima. To književno i kulturno društvo odigralo je ogromnu ulogu u procvatu nauke i kulture Srba u Vojvodini. Ubrzo po osinivanju počelo je da izdaje “Letopis Matice srpske”, najstariji srpski književni časopis. Preseljena je 1864. u Novi Sad.
1840 – U kneževini Srbiji za školsku slavu je proglašen Savindan, praznik u spomen na velikog srpskog prosvetitelja i zaštitnika školstva svetog Savu. Prva proslava Savindana održana je 1812. u Zemunu, a himna svetom Savi je prvi put izvedena 1839. u Segedinu.
1867 – U okviru balkanskih nacionalno-oslobodilačkih saveza protiv Otomanskog carstva, srpska vlada sklopila je s Bugarskim revolucionarnim komitetom u Bukureštu sporazum o stvaranju zajedničke države koja bi se zvala Bugaro-Srbija ili Srbo-Bugarska, a za vladara je bio predvidjen srpski knez Mihailo Obrenović.
1892 – Rođen je srpski klasični filolog Miloš Đurić, član Srpske akademije nauka i umetnosti, predsednik Srpske književne zadruge i urednik časopisa “Živa antika”. Objavio je više od 200 radova iz klasične književnosti i filozofije, prevodio je Platona, Aristotela, Tukidida i druge pisce i sve velike antičke tragičare (“Istorija helenske književnosti”, “Istorija helenske etike”).
1897 – Rođen je srpski istoričar Vasa Čubrilović, profesor Beogradskog univerziteta, član Srpske akademije nauka i umetnosti. Kao učesnik atentata na austrugarskog prestolonaslednika Franca Ferdinanda 1914. u Sarajevu, osudjen je na 16 godina zatvora i do sloma Austro-Ugarske u Prvom svetskom ratu bio je u zatvoru. U Drugom svetskom ratu bio je zatvoren u logor na Banjici. Posle oslobodjenja zemlje bio je direktor Balkanološkog instituta i ministar u vladi FNR Jugoslavije.
1898 – Umro je engleski pisac i matematičar Luis Kerol , autor fantastičnih bajki “Alisa u zemlji čuda” i “Alisa s onu stranu ogledala”.
1907 – Zemljotres je razorio grad Kingston na Jamajci i usmrtio oko 1.000 ljudi.
1941 – Rođen je slovenački političar i državnik Milan Kučan, predsednik Slovenije u presudnim trenucima raspada SFR Jugoslavije (1991). Slovenija je u njegovo vreme proglasila nezavisnost (25. juna 1991) i postala jedna od najuspešnijih bivših komunističkih zemalja u sprovodjenju radikalnih političkih i privrednih reformi. Ponovo je biran za predsednika Slovenije 1994. i 1998.
1943 – U Kazablanki je počela konferencija lidera savezničkih snaga u Drugom svetskom ratu Ruzvelta, Čerčila i De Gola . Na konferenciji koja je završena 26. januara zaključeno je da sile Osovine moraju bezuslovno kapitulirati i preciziran je datum iskrcavanja Saveznika u Italiji.
1953 – Narodna skupština FNR Jugoslavije izglasala je ustavni zakon kojim je uvedeno društveno vlasništvo i samoupravljanje proizvodjača. Umesto vlada i ministarstava uvedena su izvršna veća i državni sekretarijati. Prvi predsednik Saveznog izvršnog veća postao je Josip Broz Tito.
1957 – Umro je Hemfri Bogart, jedan od najpopularnijih američkih filmskih glumaca pedesetih godina. Dobitnik Oskara 1951. za film “Afrička kraljica”, legendarnu popularnost stekao je u filmovima “Kazablanka” i “Malteški soko”.
1969 – Lansiran je sovjetski vasionski brod “Sojuz 4” s kosmonautom Vladimirom Šatalovim, dan kasnije “Sojuz 5” u kojem su bili Boris Voljanov, Aleksej Jelisejev u Jevgenij Krunov. Dva borda su se potom spojila, kosmonauti Jelisejev i Krunov prešli su u “Sojuz 4”. To je bilo prvo spajanje vasionskih brodova s ljudskom posadom u zemljinoj orbiti.
1991 – Umro je srpski filolog Mihailo Stevanović, profesor Beogradskog univerziteta, član Srpske akademije nauka i umetnosti. Objavio je više od 600 radova, uključujući monumentalno delo “Savremeni srpskohrvatski jezik”.
1991 – U Tunisu su ubijena tri bliska saradnika Jasera Arafata, medju kojima i Abu Ijad, jedan od osnivača Palestinske oslobodilačke organizacije.
2000 – Petorica bosanskih Hrvata Zoran, Vlatko i Marjan Kupreškić, Vladimir Šantić i Drago Josipović proglašeni su krivim pred Medjunarodnim sudom za ratne zločine u Hagu za brutalni masakr nad 116 Muslimana u Ahmićima u Bosni 1993. Oni su osudjeni na zatvorske kazne od 5 do 25 godina. Kupreškići su 23. oktobra 2001. proglašeni nevinim i oslobodjeni, a ostaloj dvojici kazna je smanjena.
2003 – U najvećim demonstracijama u tursko-kiparskoj istoriji desetine hiljada ljudi je u Nikoziji zahtevalo kraj višedecenijske izolacije.
2004 – Italijanska i egipatska policija uhapsile su Ritu Algranati, pripadnicu levičarske terorističke grupe Crvene brigade, koja je učestvovala u otmici i ubistvu bivšeg italijanskog premijera Alda Mora, 1978. godine.
2008 – Umro je Anhel Gonsales jedan od najvećih španskih pesnika i pripadnik generacije književnika poznatih po borbi protiv diktature Fransiska Franka.
2009 – Umro je istaknuti hrvatski vajar Dušan Džamonja.
2009 – Sud u Parizu oslobodio je šest lekara i farmaceuta optužbe za smrt 117 dece koja su 1980-tih tretirana hormonom rasta i potom obolela od Krojcfeld-Jakobsove bolesti.
2010 – Umro je američki pevač i tekstopisac Bobi Čarls autor poznatih hitova “See You later Alligator” i “Walking to New Orleans”.