Umro Sergej Iljušin, slavni ruski konstruktor aviona – 1977. godine

Sergej Iljušin
Wikipedia

Sergej Vladimirovič Iljušin je bio sovjetski general i konstruktor aviona koji je tokom tri decenije konstruisao više od 50 tipova aviona. Posebno poznat po oklopnom jurišnom avionu „Il-2" projektovanog za potrebe sovjetskog ratnog vazduhoplovstva u Drugom svetskom ratu.

 

Sergej Iljušin je rođen je 30. marta 1894. godine, u selu Diljalevo u Vologodskoj guberniji. Sa 15 godina se zaposlio i radio je kao radnik u fabrici Jakovljev u Kostromskoj guberniji, zatim u fabrici Gorelina u Ivanovu, firmi „Osipov” u Vologdi, fabrici „Nevski” „Tentelevski” i komandi aerodroma u Sankt Peterburgu. Tada je prvi put u svome životu video avion.

Letenje i avioni postali su njegova osnovna preokupacija i ljubav. Do Prvog svetskog rata radio je razne poslove od vozača mleka, radnika na Amurskoj železničkoj pruzi do pomoćnika mašiniste u Baltičkom brodogradilištu.

U toku rata 1915—1916. godine, bio je podoficir u komandi Vologodskog vojnog načelstva, da bi 1917. godine, bio prekomandovan na mesto pomoćnika komandanta za tehniku aerodroma Petrograd. U to vreme polaže ispit za pilota u Sveruskom Aero-klubu.

Od 1918. do 1919. godine, radio je na poslovima načelnika komunalnog preduzeća grada Vologoda. Od maja 1919. do oktobra 1921. godine, radio je kao avio-mehaničar, komesar pokretnih avio radionica na Kavkazu i Kubanu. Od oktobra 1921. godine, do juna meseca 1926. godine pohađa i završava Vazduhoplovnu akademiju Žukovski.

U toku studiranja projektovao je tri jedrilice, od kojih je poslednja pod nazivom „Moskva” osvojila prvu nagradu na takmičenju u Nemačkoj. Po završenoj akademiji postavljen je za predsednika avio sekcije Naučnog komiteta vazduhoplovstva i tu proveo do decembra meseca 1931. godine, kada prelazi za šefa projektnog biroa CAGI.

Od 1933. do 1935. godine, postaje šef Centralnog konstrukcionog biroa CKB. Na mestu glavnog projektanta aviona provodi od 1935. do 1970. godine kada zbog bolesti ide u penziju. Umro je u Moskvi 9. februar 1977. godine i sahranjen na Novodevičnem groblju.

Ceo svoj život Sergej Vladimirovič Iljušin je posvetio avionima. U toku svog radnog veka radio je na preko 50 projekata raznih letelica. Da je u životu projektovao samo jedan avion Il-2, ušao bi u istoriju. On je bio neumoran pregalac, inovator koji se ogledao u projektovanju jedrilica, vojnih (bombardera, jurišnika i lovaca) i putničkih aviona, sa različitim pogonskim sistemima. Projektovanjem aviona počinje da se bavi 1932. a već 1936. godine, konstruisao je dvomotorni avion CKB-30, koji postiže nekoliko rekorda.

Najznačajniji projekti su mu u toku rata bili: jurišni avion Iljušin Il-2, laki bombarder Iljušin Il-4; jurišni avion Iljušin Il-10. Nakon rata je projektovao putničke avione koji su se koristili u civilnom vazduhoplovstvu: Iljušin Il-12, zatim Iljušin Il-14, Iljušin Il-18 i Iljušin Il-62, kao i vojne avione na mlazni pogon četvoromotorni bombarder Iljušin Il-22 i dvomotorni bombarder Iljušin Il-28. Nažalost na početku projekta aviona Iljušin Il-76 Sergej Vladimirovič Iljušin je zbog bolesti morao da napusti posao kojim se bavio celog života.

Iza sebe je ostavio značajne radne rezultate i brojne obučene saradnike (koji su nazvani Iljušinci), a koji su nastavili da rade na poznatoj familiji aviona Iljušin.

 

Ostali događaji na današnji dan:

1540. U Rudaj Fildsu kod Čestera u Engleskoj održana prva konjska trka.

1788. Austrijski car Josif II objavio rat Turskoj. U tom ratu, koji je završen 1791. po Austriju nepovoljnim Svištovskim mirom, na austrijskoj strani učestvovali i srpski dobrovoljci pod vođstvom Koče Anđelkovića.

1801. Mirovnim ugovorom Austrije i Napoleonove Francuske u Linevilu na severoistoku Francuske prestalo da postoji Sveto rimsko carstvo, iako se car Franc II Habsburg odrekao titule rimskog cara nemačkog naroda pet godina kasnije.

1849. Italijanski revolucionar Đuzepe Macini proglasio Rim republikom.

1881. Umro Fjodor Mihajlovič Dostojevski, jedan od najvećih ruskih i svetskih književnika, čije je delo u XX veku postalo neiscrpan izvor najraznovrsnijih književno-teorijskih, estetičkih, psiholoških i filozofskih studija i tumačenja. Uticao na ukupnu evropsku i američku književnost, a posebno se na njega pozivali ekspresionisti u književnosti i egzistencijalisti u filozofiji.

1909. Francuska i Nemačka postigle sporazum o Maroku, kojim je Berlin priznao posebne interese Pariza u toj zemlji, u zamenu za ekonomske koncesije.

1917. Zbog pokušaja bugarske vojske da izvrši mobilizaciju srpskih regruta u okupiranim oblastima u južnoj Srbiji u Prvom svetskom ratu, izbio Toplički ustanak. Pored početnih uspeha i stvaranja slobodne teritorije sa središtem u Toplici ustanak krajem marta ugušen. Bugari za odmazdu pobili oko 20.000 ljudi, uključujući žene i decu, i uništili nekoliko desetina sela između Prokuplja i Leskovca.

1934. Jugoslavija, Grčka, Turska i Rumunija u Atini potpisale Balkanski pakt, odbramben savez zbog bugarskih i italijanskih aspiracija. Izbijanjem Drugog svetskog rata savez oslabio zbog različitih stavova zemalja-članica prema Nemačkoj i Italiji, a pristupanjem Rumunije i Jugoslavije Trojnom paktu sasvim se raspao.

1942. U njujorškoj luci izbio požar na francuskom putničkom brodu “Normandija”, tada najvećem i najelegantnijem u svetu, brod potom potonuo.

1943. Teške borbe za pacifičko ostrvo Gvadalkanal okončane u Drugom svetskom ratu pobedom američkih snaga nad japanskom armijom.

1943. Počeo protivnapad partizana u Drugom svetskom ratu na nemačke, italijanske i hrvatske snage na Neretvi, poznat kao “Bitka za ranjenike”. Početkom marta osam partizanskih brigada odbacilo glavninu nemačkih trupa i svih 3.500 ranjenika prebačeno na levu obalu Neretve.

1957. U Portugaliji umro Mikloš Horti, mađarski diktator. Kao zapovednik krstarice “Navara” učestvovao u gušenju pobune mornara u Boki Kotorskoj 1918, uveo Mađarsku u rat na strani Hitlera i učestvovao u agresiji na Jugoslaviju. Odgovoran za istrebljenje Jevreja i zločine nad civilima, po zbacivanju sa vlasti pobegao u Portugaliju. U Jugoslaviji proglašen za ratnog zločinca zbog masovnih likvidacija civila u Vojvodini.

1962. Jamajka postala nezavisna država u okviru britanskog Komonvelta.
1969. “Boing 747 džambo džet” izvršio prvi probni let.

1977. Umro ruski konstruktor aviona Sergej Vladimirovič Iljušin, koji je tokom tri decenije konstruisao više od 50 tipova aviona. Posebno poznat po oklopnom jurišnom avionu “Il-2” za potrebe sovjetskog ratnog vazduhoplovstva u Drugom svetskom ratu.

1981. General Vojćeh Jaruzelski postao predsednik poljske vlade.

1984. Umro Jurij Vladimirovič Andropov, šef sovjetske države i vladajuće Komunističke partije. Bivši šef Komiteta državne bezbednosti, koji je nasledio Leonida Brežnjeva krajem 1982, bio na vlasti manje od 16 meseci.

1991. Na referendumu u Litvaniji, iz kog su bili isključeni građani ruske nacionalnosti, više od 90 odsto birača glasalo za otcepljenje od SSSR.

1996. U snažnoj eksploziji u Londonu, koju su podmetnuli pripadnici Irske republikanske armije, poginule dve osobe, a oko 100 ih povređeno. Tim napadom prekinuto 17-mesečno primirje.

1999. Kina prekinula diplomatske odnose s Makedonijom zbog odluke vlade u Skoplju da uspostavi diplomatske odnose s Tajvanom.

2002. Umrla britanska princeza Margaret, sestra kraljice Elizabete. Bila poznata po glamuroznom i burnom životu.