U Beogradu obavljen prvi telefonski razgovor u Srbiji – 1883. godina

Prvi telefonski razgovor kod nas vođen je u Beogradu 15. marta 1883. godine, svega sedam godina posle uvođenja telefona u svetu. Prvi razgovor 'premostio' je svega 300 metara.

 

Veza je uspostavljena između Geodetskog odeljenja Ministarstva vojnog i vojne inženjerske kasarne na Paliluli, koja je tada bila predgrađe Beograda. Nažalost, zgrada u kojoj se, prvi put u Srbiji, čulo telefonsko “zvrrrrrr”, kao ni kultna kafana koja je bila u njenom prizemlju, više ne postoje. Prvi razgovor obavili su vojni ministar Teša Nikolić i inženjerski kapetan Kosta Radisavljević.

Kralj Milan odmah je dao nalog da se u državni budžet za narednu godinu unesu sredstva za instalaciju telefonskih stanica u Beogradu za potrebe Dvora i vojske.

Zasluge za prvi razgovor pripadaju Panti Mihajloviću, TT mehaničaru, rođenom u Bogatiću. Nakon što je u Šapcu završio tri razreda gimnazije, Mihajlović je otišao u Beč i tu završio elektrotehničku školu. Odatle je otišao u Berlin i zaposlio se u firmi „Simens-Halske”. Kao priznati stručnjak, 1873. godine premešten je u Njujork gde je radio kao šef u istoj firmi. U Srbiju se vratio 1877. godine. Godine 1882. dobio je koncesiju za podizanje telefonskih stanica u Beogradu. Naredne godine, pored pomenute telefonske linije, u Beogradu uvodi još dve: između zgrade Liceja i požarne (vatrogasne) čete i između Narodne skupštine i policijske stanice.

Uvođenje telefonskih veza u Srbiji išlo je sporo. Na telegrafskim linijama sredinom januara 1886. godine uspostavljena je prva međumesna telefonska linija između Beograda i Niša. Prvi telefonski razgovor između ova dva grada vodili su kralj Milan i Milutin Garašanin. Prvo „Pravilo o telefonu” doneto je 1890. godine, kada je odobreno da se za privatne potrebe mogu podići telefonske linije sa štacijama. Prva telefonska centrala u Beogradu, sa 50 brojeva, montirana je tek 1898. godine na prvom spratu Kolarčeve kuće. Javni telefonski saobraćaj u Beogradu počeo je 1899. godine sa 28 pretplatnika.

Ostali događaji na današnji dan:

44. p.n.e. – Republikanski zaverenici koje su predvodili Brut i Kasije ubili su u Senatu rimskog cara i vojskovođu Gaja Julija Cezara.

1493 – Kristofer Kolumbo je doveo u Španiju sedam Aruak Indijanaca sa ostrva Hispanjola. To su bili prvi stanovnici Novog sveta koji su kročili u Evropu.

1603 – Francuski moreplovac i istraživač Samjuel d Šamplen, isplovio je prema Novom svetu (Americi). On je 1608.
osnovao grad Kvebek i organizovao francusku kolonizaciju Kanade.

1776 – Kongres SAD je doneo odluku o ukidanju zavisnosti od britanske krune. Nezavisnost je proglašena 4. jula 1776.

1824 – Rođen je pisac Branko Radičević, najznačajniji pesnik srpskog romantizma. Oduševljeni pristalica Karadžićeve jezičke reforme, pesničkim slobodama označio je prodor u novu epohu srpske poezije. Umro je u Beču 1853, a njegovi posmrtni ostaci su 1883. preneti na Stražilovo kod Sremskih Karlovaca (“Đački rastanak”, “Tuga i opomena”).

1848 – Tri dana po masovnim demonstracijama u Beču, revolucija je zahvatila Budimpeštu, a potom se proširila na celu Mađarsku. Uz pomoć Rusije, austrijske trupe ugušile su revolucionarni pokret avgusta 1849.

1898 – Umro je engleski inženjer Henri Besemer, koji je 1855. pronašao postupak prerade sirovog gvožđa u čelik
(“Besemerov postupak”). Godine 1859. podigao je u Šefildu čeličanu koja i danas radi.

1907 – U Finskoj su žene prvi put izabrane u Parlament.

1917 – Pod pritiskom revolucionara, abdicirao je poslednji car Rusije Nikolaj II čime je posle tri veka okončana vladavina dinastije Romanov. Car je potom, zajedno s porodicom, interniran prvo u Carsko Selo (Puškin), pa u Tobolsk. Tokom Oktobarske revolucije carska porodica je premeštena u Jekaterinburg i ubijena jula 1918.

1922 – Egipatski sultan je uzeo titulu kralja kao Fahd I.

1937 – Prva centralna banka krvi, u kojoj je krv za transfuziju čuvana zamrzavanjem, osnovana je u bolnici u Čikagu.

1939 – Pošto je, pod pretnjom napada i uništenja Praga, predsednik Čehoslovačke Emil Haha u Berlinu potpisao akt o predaji zemlje Trećem rajhu, nemačke trupe okupirale su Čehoslovačku. Bohemija (Češka) i Moravska su proglašene nemačkim protektoratom, a u Slovačkoj je proglašena marionetska država.

1957 – Umro je političar, slikar i novinar Moša Pijade, predsednik Skupštine FNR Jugoslavije. Član Komunističke partije od 1920. imao je značajnu ulogu u Narodnooslobodilačkom ratu 1941-45, a u posleratnoj Jugoslaviji bio je u najužem partijskom i državnom rukovodstvu zemlje. Novembra 1943. organizovao je u Jajcu Telegrafsku agenciju nove Jugoslavije (Tanjug). Umro je u Parizu na povratku iz Velike Britanije gde je predvodio jugoslovensku
parlamentarnu delegaciju.

1975 – Umro je grčki brodovlasnik Aristotelis Onazis, jedan od najbogatijih ljudi na svetu. Bio je poznat i po ljubavnoj vezi s operskom pevačicom Marijom Kalas i ženidbi s Žaklinom Kenedi, udovicom američkog predsednika Džona Kenedija.

1983 – Umrla je engleska književnica Rebeka Vest, poznata po romanima “Vojnikov povratak” i “Harijet Hjum”, kao i putopisnoj studiji “Crno jagnje i sivi soko” koju je napisala posle boravka u Jugoslaviji 1937. i 1941.

1991 – Predsednik Predsedništva SFR Jugoslavije i predstavnik Srbije u tom telu Borisav Jović podneo je ostavku jer je Predsedništvo odbilo da objavi vanredno stanje u zemlji, posle antivladinih demonstracija 9. marta.

1991 – Umro je pisac Miodrag Bulatović. Pažnju čitalaca privukao je već prvom zbirkom pripovedaka “Đavoli dolaze” (1955). Jedan je od najprevođenijih srpskih pisaca (“Crveni petao leti prema nebu”, “Rat je bio bolji”, “Ljudi sa četiri prsta”).

1998 – Umro je američki lekar, pedijatar Bendžamin Spok. Njegova knjiga “Odgoj beba i dece po metodi dr Spoka” čije se prvo izdanje pojavilo 1946, štampana je u sedam izdanja i prodata u 50 miliona primeraka. Prevedena je na više od 30 jezika.

2000 – U naselju Bošnjačka mahala u severnom delu Kosovske Mitrovice došlo je do žestokih sukoba srpskih stanovnika i pripadnika Kfora koji su uspostavljali bezbednosnu zonu u tom gradu podeljenom na albanski i srpski deo. U sukobima je ranjeno 15 Srba i dva francuska vojnika.

2003 – Stotine hiljada ljudi je na ulicama Tokija, Bejruta, Pariza, Vašingtona i u drugim gradovima širom sveta demonstriralo protiv rata u Iraku.

2004 – Odlukom Visokog predstavnika u Bosni i Hercegovini Pedi Ešdauna Mostar je ponovo postao jedinstven grad. Mostar je od rata u BiH bio podeljen na dva dela, bošnjački – istočni i hrvatski – zapadni.