Svet progonjen demonima: SLAVNI NAUČNIK savršeno tačno predvideo današnju VLADAVINU “PROSTAKLUKA I NEZNANJA”

Karl Sagan
Printscreen

Slavni naučnik Karl Sagan poznat je kao jedan od najboljih i najuglednijih glasova koji se borio protiv uspona naučnog neznanja i neobaveštenosti u SAD.

 

Prošlog vikenda na društvenim mrežama pojavio se citat iz Saganove knjige “Svet progonjen demonima”: “Slutim da će Amerika moje dece ili mojih unuka postati mesto isključivo uslužne ili informatičke ekonimije, da će skoro sve proizvodne industrije pobeći u druge zemlje, da će fenomenalna tehnološka moć biti u rukama nekolicine, da se na javni interes niko neće obazirati, da će ljudi izgubiti sposobnost donošenja sopstvenih stavova i kritičkog dovođenja u pitanje onih na vlasti, da ćemo se vratiti u eru neznanja i mraka kad izgubimo sposobnost razlikovanja dobrog i istinitog jer ćemo posezati za kristalima i nervozno se savetovati s horoskopima.”

Pišući ove reči još 1995, Sagan je izuzetno precizno opisao naše vreme. Dva decenije ranije savršeno je dijagnostikovao trenutnu paralizu razmene informacija, zagušenih namernim ili nenamernim širenjem dezinformacija.

Bilo da se ovaj problem naziva “lažnim vestima” ili “alternativnim činjenicama” ili prosto “strahom, nesigurnošću i sumnjom”, Saganovo proročanstvo sveta u kojem “gubimo sposobnost razlikovanja dobrog i istinitog”, izgleda se obistinjuje.

Njegov citat je zapravo duži.

Zaglupljivanje Amerike najočiglednije je u sporom propadanju materijalnog sadržaja izuzetno uticajnih medija, u pojavi zvučnih džinglova od tridesetak sekundi (danas traju 10 sekundi i kraće), pojava programa na nivou najnižeg zajedničkog imenilaca, predstavljanje pseudonauke i praznoverja kao relevatnih, a naročito svojevrsno slavljenje neznanja. Dok ovo pišem, najiznajmljivanija video-kaseta u Americi je film “Glup i gluplji”. “Bivis i Bathed” i dalje su popularna emisija kod mladih TV gledalaca. Konačna poruka je da je istraživanje i učenje, ne samo nauke, nego svega, nešto što ne samo da se može izbeći, nego je čak i nepoželjno – napisao je naučnik.

Uopšte nema sumnje da je Sagan savršeno tačno predvideo izmeštanje proizvodnje u inostranstvo i stanje u kojem se narodni poslanici više ne obaziru na probleme. Zapravo, ceo koncept tako tačno oslikava početak 2017. godine, da se čini banalno i spominjati to. Osim što je napisano pre više od 20 godina.

Sagan, koji je preminuo 1996, svakako bi bio mnogo srećniji kada bi čitaoci, koji su pročitali knjigu, mogli da ga opovrgnu.

Celokupan naslov njegove knjige glasi “Svet progonjen demonima – nauka kao sveća u mraku”. Napisana je kao strastveni poziv na korišćenje naučnog promišljanja i naučnih metoda u donošenju odluka na dnevnoj bazi.

Sagan je tvrdio da je naučni pristup, između ostalog, najbolji način za kontrolisanje naših političkih predstavnika kako bi radili za naše dobro. Poslednje poglavlje svoje knjige nazvao je “Pravi patrioti postavljaju pitanja”.

Ukoliko su građani obrazovani i imaju sopstvena mišljenja, u tom slučaju oni na vlasti rade za nas. U svakoj zemlji bi rebalo decu da učimo naučnim metodama i razlozima za Povelju o pravima. Na taj način će se razvijati određena pristojnost, poniznost, duh zajedništva. U svetu progonjenom demonima koji ispunjavamo ljudskim vrlinama to bi moglo da bude sve što stoji između nas i tame koja nam preti – Saganov je zaključak.

I zaista, posmatrajući samo SAD, Trampova administracija preti Agenciji za očuvanje životne sredine, borbi protiv klimatskih promena, dostupnosti obrazovanja i zdravstva, medijima, više nego iko do sada u istoriji te zemlje.