NESTALA U PLAMENU: Divna balerina koja je opčinila svet i čija je smrt i danas jedna od NAJVEĆIH TRAGEDIJA UMETNOSTI

Ema Livry
Wikipedia

Ema Livri imala je 20 godina kada je umrla od trovanja krvi. Nekoliko meseci ranije pretrpela je teške opekline na 40 odsto tela, ali je i u smrti bila prkosna... kako je i živela.

 

Ema Livri imala je samo 16 godina kada je prvi put nastupila u pariskoj operi davne 1858. godine. Potpuno uobičajnog izgleda, ipak je hvatala pažnju publike i uskoro je postala prava zvezda francuskog baleta do te mere da je poznata primabalerina Marija Tagliona sama doputovala u Pariz kako bi gledala novu koleginicu.

Taglioni je bila očarana baletskim umećem nepoznate Livri i odmah je odlučila da želi da razvija njen talent pod vlastitim budnim okom.

 

Balet – najopasniji posao 19. veka

U to doba je balet bio prilično opasan posao – od kompleksnih pozornica koje su padale i ubijale plesače do plamenova plinskih svetiljki, balerine od Filadelfije do Londona i Pariza umirale su u vatri nakon što bi se njihove providne haljine zapalile na otvorenim plamenovima plinskih svetiljki.

Godine 1859. Napoleon III, nećak slavnog Napoleona Bonaparte, doneo je carski proglas kojim je naredio da balerine svoje kostime moraju hemijski da obrade kako bi postali vatrootporni. Sam proces sastajao se od umakanja haljine u hemijska jedinjenja, ali haljine su tako bile vlažne i nimalo elegantne, pa su same balerine bile protiv toga.

– Gospodine, insistiram na tome da premijere plešem u običnoj baletskoj haljini – napisala je Livri direktoru pariske opere 1860. godine.

Bila je to deklaracija nezavisnosti i tvrdoglavosti koja će je koštati života samo dve godine kasnije.

Tragedija koja je samo čekala da se dogodi

Danas balerine gladuju i trpe teške fizičke povrede, a kritičarka i autorka Deirdre Keli napominje da je Livri doživela potpuno drugačiji odnos.

– Njoj su direktori govorili: “Molim te, ti si naša radna snaga, želim da te sačuvam” –

 

ispričala je Keli za portal Ozy.

Njeno odbijanje govori o čvrstini karaktera vrednoj divljenja, bila je primer balerina koja će sama odlučivati o svojoj sudbini, uverena je Kely.

U novembru 1862. godine, poslednji put je nameštala svoj kostim.

Na probi opere “Nema devojčica iz Portičija” Livri je isprobavala kostim preblizu jednoj plinskoj svetiljci. Haljina se zapalila, a Livri je šokirala ostale plesače i prisutne kada je počela da trči po pozornici u plamenu.

Zapanjeni umetnici nemo su posmatrali možda i najbolju balerinu svog doba u borbi sa plamenovima. Tek jedan plesač i vatrogasac priskočili su joj u pomoć, a car Napoleon III ih je kasnije i novčano nagradio. Dvojac je uspeo da ugasi plamenove, ali oko 40 odsto Livrinog tela bilo je opečeno.

Haljina je bila potpuno uništena, a žice korseta su se stopile sa rebrima. Tridesetšest sati provela je u garderobi, umotana u zavoje. Nakon toga, Livri je pokušavala da se oporavi još osam meseci.

Na kraju, nesrećna devojka je umrla od sepse, a njena smrt dovela je do brojnih promena – od novog izgleda plinskih lampi do posebnih tkanina za kostime.

Livri je do smrti ostala svojeglava i protivila se kostimima otpornima na vatru.

– Slažem se da su manje opasni, ali vratim li se ikad na pozornicu, neću ni pomisliti da ih obučem. Previše su ružni – rekla je Livri novinarima koji su se okupili oko njene bolesničke postelje samo nekoliko dana pre smrti.