KRENUO JE NA ZAPAD ZAPADA DA NAĐE SREĆU: Kako je LEVI upoznao DŽEJKOBA i napravio omiljeni komad ODEĆE!

Levi Štraus i Džejkob Dejvis
Dnevno.rs/Kolaž

Na današnji dan 1873. godine patentirane su pantalone od denima, isprva korišćene kao radno odelo. One koje baš u ovom trenutku nosi veći deo planete. Da, da, farmerke! I to one Levijeve - da ne kažemo LEVISOVE!

 

Prapočeci farmerki ili farmerica, kako je kome drago, vode nas čak u 16. vek kada se debelo indijsko pamučno platno bojilo u indigo i prodavalo mornarima u Bombaju. A potom, kada je Đenova bila nezavisna republika, prvi put su pravljene pantalone kakve mi poznajemo i to za pripadnike mornarice, jer je to platno odgovaralo za sve vremenske prilike. Tek krajem 19. veka dolazimo do patentiranja pravih farmerki koje, logično, najviše nose farmeri – otud i njihov naziv u srpskom jeziku.

 

Levi, nemački Jevrejin rodom iz Butenhajma, rođen je pod imenom Lub Štraus. Imao je 18 godina kada je sa majkom i dve sestre otplovio za SAD, gde su ih čekala braća Džonas i Luis. Njih dvojica su tamo već počeli prodaju suve robe na veliko i osnovali su firmu “Dž. Štraus Braća & Co”.

Porodica je potom odlučila da otvori na zapadnoj strani SAD-a granu proizvodnje suve robe, jer je tada San Francisko bio komercijalno središte kalifornijske Zlatne groznice. Levi je izabran kao predstavnik porodice i, čim je i zvanično postao američki građanin, otplovio je ka sreći na zapadu Zapada.

U San Francisku je uskoro otvorena kompanija za suvu robu na veliku “Levi Štraus & Co” koja je trgovala finijom robom – odećom, posteljinom, češljevima, tašnama… Prodavao je robu malim prodavnicama i u Kaliforniji u ostalim zapadnim delovima SAD-a. Leviju su se uskoro pridružili sestra, zet i sestrić.

 

Do nas su farmerke došle šezdesetih godina 20. veka, ali su ih imali samo oni koji su imali rođake u inostranstvu ili prilike da putuju negde preko granica SFRJ. Izvestan period vremena bile su zabranjene za nošenje u školama kao “neprihvatljivo dekadentne za socijalističku mladež”, te bi se đaci koje nose farmerke vraćali kući da se “pristojno obuku”. 

Godine 1870. Leviju se obratio krojač iz Nevade, Džejkob Dejvis – Jevrejin, poreklom iz Letonije. On je pravio muške radne pantalone sa metalnim dugmićima. Hteo je da patentira taj proizvod, ali mu je bio potreban partner. Zato se okrenuo ka čoveku od kojeg je kupio tkaninu. Tri godine kasnije, Štraus i Dejvis primili su Američki Patent za korišćenje bakarnog dugmeta zarad čvrstine džepova za teksas radne pantalone i tako je sve počelo… “Levi Štraus & Co.” počeli su sa manufakturom poznatih Levi’s farmerki.

Humanista koji se celog života borio protiv nasilja nad deceom i stipendirao siromašne studente, nikada se nije ženio. Levi Štraus je preminuo u 73. godini, a kompaniju je ostavio četvorici nećaka – Džejkobu, Sigmundu, Luisu i Abrahamu Šternu. Nasledstvo je procenjeno na oko šest miliona dolara – što bi u današnjim dolarila iznosilo oko 170 miliona.