SATIR KOJI JE NASLIKAO LJUBAV: Kada saznate ŠTA PREDSTAVLJA više nećete istim očima gledati KLIMTOVO REMEK-DELO

Detalj
wikipedia

"Poljubac" bečkog umetnika Gustava Klimta naslikan je između 1908. i 1909. godine. Predstavlja remek-delo modernog perioda, ali i svojevrsnu studiju požude i ljubavi. Ovo je jedno od najpoznatnijih i najvrednijih umetničkih dela koje, istini za volju, nije tako jednostavno za tumačenje. Ali, da li je išta, a posebno umetničko delo koje se bavi kompleksnom temom ljudskih odnosa - jednostavno?

 

Većina ljudi zadržava se samo na prelepim zlatnim teksturama i bojama koji su izuzetno ilustrativni i dekorativni, međutim, da li ste se ikada malo dublje pozabavili slikarskim jezikom Gustava Klimta i njegovim prikrivenim simbolima?

Pre nego što krenemo u analizu potrebno je da znate da je slika nastala u najtežem trenutku po Klimta koji je postao omražena ličnost među bečkom elitom i to zbog sporne serije slika koje su protumačene kao perverzne i pornografske

 

Foto: Gustav Klimt, crtež (1916)

Godine 1894. dobio je narudžbinu za tri monumentalne slike na plafonu velike aule bečkog univerziteta. Alegorični prikaz triju fakulteta – pravnog, filozofskog i medicinskog – izazvao je skandal.  

Klimt je večito hodao na samoj granici erotike i pornografije o čemu svedoče i njegovi mnogobrojni sačuvani crteži. Umetnik je ubrzo nakon debakla, počeo da sumnja u svoj rad, a to je priznao i u jednom pismu.

– Ili sam prestar, ili previše nervozan, ili previše glup – mora da negde grešim – požalio se prijatelju.

Besno skicirajući novo delo, Klimt nije ni slutio da stvara jedno od najpopularnijih umetničkih ostvarenja u istoriji.

“Poljubac” je izazvao toliko divljenje da je kupljen pre nego što je i završen! 

Austrijska galerija Belvedere platila je 25 hiljada kruna za “Poljubac” što je tada srušilo rekord za najvišu cenu plaćenu za neku sliku. Do tada je rekord iznosio 500 kruna.

Od tog trenutka, Klimtov “Poljubac” smatra se austrijskim nacionalnim blagom. Veruje se da bi opet srušio prodajne rekorde kada bi se galerija odlučila za prodaju, uzevši u obzir da je njegova druga vrlo popularna slika, portret Adele Blok-Bauer, prodat 2006. godine za 135 miliona dolara.

 

Bilo kako bilo, nije sve baš tako jednostrano kada govorimo o ovom remek-delu. Jedan od najpoznatija istoričar umetnosti, Dženson primećuje da slika nastaje nedugo pošto je osnovan feministički pokret koji će uskoro predstaviti svetu ženu u potpuno novom svetlu. Šta je o tome mislio Klimt?

Frustrirani Klimt koji je evidentno imao problem sa ženama, “predstavio je ženu u svom delu “Poljubac” više kao žrtvu poljupca nego kao ravnopravnog učesnika”, primećuje Dženson.

Sam Klimt imao je dosta neuredan ljubavni život, tako da je jednom prilikom izjavio da ima 14 dece iz raznih ljubavnih avantura. Četvoro dece je službeno priznao, a još njih desetoro podnelo je zahtev za nasledstvo.

– Još 1899. godine, dok je imao aferu sa ženom svog brata, Helenom Klimt, započeo je vezu sa Almom Maler-Verfel. Istovremeno su s njim bile trudne Mari Ukiki i Mari Cimerman, a posećivao je i Emili Flege – kaže istoričar umetnosti Alfred Vajdinger.

 

Prvo što primećujemo na ovo slici jeste strast, ali i jasna podela na subjekat i objekat.

Pokretač radnje tj. protagonista poljupca je muška figura koja u zanosu strasti dominira nad svojom partnerkom. Žena se nalazi u krajnje tenzičnom i nekomfornom položaju.

Na njenom licu ne primećujemo osmeh, a oči su joj zatvorene što na kraju upućuje na to da se ne oseća prijatno. Odnos njene glave u odnosu na levo rame urokovan je rukom koja je “pripremila” za poljubac. Desna ruka joj je neobično zgrčena dok levom kao da pokušava da skloni nasrtljivog muškarca.  

 

Ono što zapada za oko jeste da žena kleči dok su joj stopala u krajnje neprirodnom položaju. Pokušajte da klečite u ovom položaju duže od par minuta. Kao da pokušava da ustane, ili da se udalji od ivice. Sa druge strane, zlatne floralne niti prelaze preko ženinih gležnjeva što asocira na neku vrstu okova ili barem elemenata koji otežavaju njen pokret. Što se ambijenta i okoline tiče, žena se nalazi na ivici “zlatnog ambisa”.

Klimt koristi zlatnu boju pod uticajem vizantijske sakralne umetnosti, što mnogi tadašnji kritičari osporavaju kao blasfemiju. Takođe, čuvena Klimtova dvodimenzijalnost direktno je povezana sa vizantijskim freskama.

Ipak, žena na kolenima koja se nalazi na ivici svakako nije ravnopravan “učesnik” poljupca, ali potencijalno može biti dominantna, piše Indipendent.

Pojedini kritičari ukazuju na nedefinisanost muškog principa na slici. Zahvaljujući Klimtovom stilu, teško možemo da ocenimo da li muškarac stoji ili je savijen u kolenima. To dalje ukazuje na to da bi žena koja kleči bila znatno viša od muškarca kada bi ustala.

Mnogi vide ovu sliku kao zarobljeni potencijal žene, a njeno klečanje ukazuje na povezanost sa prirodom, piše Gardijan.

 

Foto: Gustav Klimt/ Wikipedia

U svakom slučaju ono što je sigurno jeste da ovo remek-delo nije baš idealan motiv za šolju ili majicu koju ćete pokloniti voljenoj osobi za godišnjicu jer ne poseduje tako romantičnu poruku.