Sto godina posle ruske revolucije, kolekcija neobjavljenih dokumenata carske porodice Romanov u kojoj ima pisama, fotografija i crteža, vratila su se u Rusiju.
Arhivu su u Evropu odneli članovi carske porodice koji su bežali od nemira i progona tokom Revolucije 1917. a kasnije su bila u privatnoj kolekciji u Londonu.
Dokumente je kupila za više od 70.000 evra ruska državna banka Sberbank u julu, i sada su se našli u svojoj zemlji porekla i izloženi su u muzeju u Carskom selu, bivšoj letnjoj rezidenciji careva, na periferiji Sankt Peterburga.
– Ta pisma i telegrami otkrivaju nam svakodnevni život carske porodice čiji članovi su se mnogo voleli – rekla je za Frans pres Irina Raspopova, kustos u muzeju.
Ona je rekla da su ti dokumenti od velikog interesovanja za istražitelje i da je sreća da su pronađeni.
Među oko 200 dokumenata nalazi se korespondencija između poslednjeg ruskog cara Nikolaja Drugog i njegove supruge Alksandre Fjodorovne, njegovog oca Aleksandra Trećeg i nekoliko drugih članova porodice Romanov u periodu od 1860. do 1928.
– Nije mnogo dobro. Ali sam ulovio i ubio osam fazana – napisao je car Aleksandar Treći u pismu ćerki Kseniji, nađenom u koverti na kome je naznačeno “Telegram od pape. 1894”, što je godina smrti cara.
Dokumenta su napisana na ruskom, francuskom i engleskom, na papiru požutelom s vremenom na kome se nalaze monogrami porodice Romanov ili imena hotela u kojima su boravili tokom putovanja.
Pored razmenjenih pisama takođe je tu i crtež dvorca koji je nacrtalo dete carice Marije Fjodorovne, supruge Aleksandra Trećeg, ili karta za pravoslavni Uskrs koju je nacrtala supruga Nikolaja Drugog i poslala svojoj zaovi.
Kolekcija pisama i telegrama pokazuje u kojoj meri je život Romanovih bio uzdrman događajima 1917. koji su završili dolaskom boljševika na vlast i ubistvom cara Nikolaja Drugog i njegove porodice.
– Nastavljamo da klizimo niz jedan nagib i nije teško zamisliti šta nas čeka – napisao je knjaz Nikolaj Mihajlovič 1918, nekoliko meseci pre njegovog pogubljenja po naređenju novih boljševičkih vlasti.
Ujak Nikojala Drugog piše u svojim pismima o revolucionarnoj atmosferi koja je tada vladala u Sankt Peterburg, koji je ostao glavni grad boljševičke Rusije do 1924. On pominje Lenjina i Trockog i racije sprovođene u njegovoj palati.
– Sve veze su prekinute između revolucionara… Ne čuju se više topovi ali je to neizbežno. Verovatno će boljševici pobediti – napisao je on 25. oktobra 1917 (7. novembar po sadašnjem kalendaru), na dan napada na Zimski dvorac i boljševičko preuzimanje vlasti od privremene vlade.
– Sada se svi naši prijatelji spremaju da stignu tamo gde nema više ni radosti ni tuge – piše knjaz Nikolaj u svom poslednjem pismu od februara 1918.