MRAČNA ISTORIJA SAD: 20 hiljada ljudi usred Njujorka slavilo je Hitlera, a nastradao je čovek koji je POKUŠAO DA IH SPREČI (VIDEO)

Nacisti u Americi
Printscreen

Na internetu se pojavio snimak gotovo zaboravljenog "proameričkog mitinga", organizovanog u Njujorku 20. februara 1939. na kom je 20.000 ljudi izvodilo nacistički pozdrav ispred zastave SAD i slike Džordža Vašingtona okićene kukastim krstovima.

 

Lider mitinga Fric Kun, Amerikanac nemačkog porekla, tokom zakletve zastavi odrekao se “jevrejskih medija” i pozvao da se “Amerika vrati američkom narodu…” i postane “bela”

Sedmominutni klip koji je režirao Oskarom nagrađen dokumentarista Maršal Kari zapravo je spoj više fragmenata snimljenih u Medison skver gardenu. Miting je prekinut kada je Isador Grinbaum, 26-godišnji Jevrej iz Bruklina, istrčao na scenu. 

On je tada bačen u masu i pretučen, pre nego što je policija stigla. Kao da to nije bilo dovoljno, kažnjen je za nedolično ponašanje novčanom kaznom u iznosu od 25 dolara (današnjih 431).

– Deo Kunovog govora koji nije prikazan u filmu, ističe oca Kolina, čije su radio emisije hvalile Hitlera i Musolinija i imale publiku od oko 30 miliona ljudi. Henri Ford i Čarls Lindberg izrazili su svoja antisemitska uverenja, a medijski mogul Vilijam Rendolf Herst je izjavio: ‘Kad god čujete da je neki istaknuti Amerikanac nazvan fašistom, zapravo je reč o lojalnom građaninu koji se zalaže za amerikanizam” – kaže autor filma, a piše Dejli mejl. 

Možda je imajući to u vidu, Kari istakao izjavu novinara “Njujork tajmsa” iz tog vremena Halforda E. Lakoka, koji je rekao: “Kad fašizam dođe u Ameriku, neće biti označen kao ‘Made in Germany’; neće imati obeležja svastike; neće se zvati fašizmom. Zvaće se, naravno, amerikanizmom”

– Za mene je najstrašniji deo filma reakcija gomile. Dvadeset hiljada Njujorčana koji vole svoju decu i verovatno su fine komšije, došlo je s posla tog dana, obuklo odela i suknje i otšlo da aplaudira, smeje se i peva, dok je govornik dehumanizovao ljude koji će u narednih nekoliko godina biti ubijani. Ovo nije toliko pokazatelj loših stvari koje su Amerikanci radili u prošlosti, kao upozoravajuća priča o tome šta bismo mogli da uradimo u budućnosti – zaključuje Kari.