NAJVEĆE PONIŽENJE IKADA: O onome što je jedan PAPA priredio RIMSKOM CARU i danas pričaju političari širom sveta

Hajnrih IV
Wikipedia

Mislite da Tramp ume da ponizi svoje sagovornike? Verujete da Putin ne postupa primereno sa kolegama iz drugih država? Ne brinite! Današnji moćnici su još uvek "diplomatske mice", a nijedan od njih nikada nije priredio ni približno grozan prijem kakav je papa Grgur VII upriličio Hajnrihu IV, caru Svetog Rimskog Carstva!

 

Tokom XI veka vodio se jedan od najinteresantnijih sporova u istoriji odnosa katoličke crkve i države danas poznat kao Borba za investituru.

Ko je jači – papa ili car?

Sve je počelo kao spor oko toga ko kontroliše postavljanje (investituru) viših sveštenika (biskupa). To je, samo teoretski, bio zadatak Crkve, ali su u praksi njih postavljali vladari na taj način birajući odane biskupe i opate koji su sa sobom donosili i dosta bogatstva svojih manastira i crkvi što je bio značajan izvor prihoda sekularnih vladara.

Jednom kada je katolička crkva pokušala da stane na put tome (i sve prihode i novac uzima za sebe) izbio je sukob.

Papa Grgur VII tražio je nepodeljeno pravo da postavlja biskupe. Car Hajnrih IV tome se usprotivio čak u jednom trenutku obavestivši papu da ga je smenjuje (jer je to, makar teorijski, mogao da uradi). Papa odgovara 1076. godine tako što ekskomunicira i svrgava cara.

Svrgavanje možda jeste bilo simbolično, ali je Hajnrihu stvorilo velike političke probleme jer su se protiv njega, koristeći ekskomunikaciju kao izgovor, počeli okretati vodeći nemački feudalci tvrdeći da on sada i nije car. Papa je dodatno pojačao pritisak objavivši da će, ukoliko se Hajnrih ne pokaje godinu dana nakon ekskomunikacije, ona postati trajna.

Suočen sa pobunom i sve većim političkim pritiscima, Hajnrih nije imao izbora – progutao je svoj ponos i odlučio da se pomiri sa papom bez obzira na cenu

Nije ni slutio da papa nije završio sa svojom osvetom…

Najveće diplomatsko poniženje u istoriji

 

Kako bi demonstrirao svoju dobru volju car Hajnrih IV se sa svojom svitom, usred zime 1077. uputio preko Alpa u posetu papi koji se nalazio u zamku u Kanosu, oko 35 kilometara južno od Parme u Italiji.

Hajnrih IV doputovao je u Kanosu, kako bi od Grgura VII zatražio oprost. Nemački car je, kako bi pokazao poniznost, bio odeven samo u vuneni ogrtač i bosonog kada se pojavio pred vratima zamka i zakucao.

Ali papa nije otvorio!

Po onovremenim izvorima, Hajnrih IV je, faktički go i bos, tri dana po snežnoj mećavi morao da čeka ispred vrata dvorca pre nego što mu se Papa smilovao!

Tek trećeg dana Grgur je cara pozvao na misu označivši tako simbolički kraj ekskomunikacije.

Istoričari danas smatraju da je ovaj susret postavio temelje modernoj odvojenosti Crkve i države, a izraz “odlazak u Kanosu” ušao u mnoge jezike kao slikoviti opis nečijeg poniženja i bezuslovne predaje.