LUDACI ILI VIZIONARI?! Pronalazači koje su ubili njiihovi vlastiti izumi

Padobran
Wikipedia

Pronalazači su, po definiciji, uvek pomerali granice, a to vrlo često zna biti opasan stil života. Mnogi su pritom ginuli - neko pre, neko nakon što bi uspeo da napravi nešto po čemu bi ga pamtili.

  

To da je genijalna hemičarka Marija Kiri 1934. umrla od trovanja radijumom i polonujumom, više-manje poznato je svima. Ipak, bilo je još pronalazača koji su glavom platili svoje vizionarske snove i ideje. Ovo su neki od njih.

Fred Desenberg (1876–1932) poginuo je u trkaćem automobilu koji je konstruisao sa svojim bratom, vraćajući se kroz planine Pensilvanije sa posla.

 

Vilijam Nelson (1879−1903) bio je genijalan službenik “General Electrica”, posebno sklon motoriziranju bicikala, sve dok s jednog od prototipa nije pao tokom eksperimentalne vožnje.

Silvester H. Ruper (1823-1896) upamćen je po svojoj “parnoj kočiji” iz 1863. zapravo jednim od prvih automobila, ali i po tome što je stradao od srčanog udara u nesreći dok se trkao svojim biciklom na parni pogon.

Francis Edgar Stenli (1849–1918) poginuo je dok je vozio automobil koji je sam konstruisao, pokušavajući da izbegne farmerske zaprege na putu. 

Ismail ibn Hamad al-Javhari bio je Kazahstanac, naučnik iz grada Faraba, koji se početkom 11. veka dosetio da bi pomoću drvenih krila i užeta mogao da pokuša da poleti. Samo je pao sa vrha zgrade. 

Kada smo kod onih koji su verovali da je čoveku mesto na nebu, Žan-Fransoa Pilatr de Rozje postao je prva žrtva u vazduhoplovstvu kada se svojim balonom u junu 1875. srušio pokušavajući da preleti Lamanš. Oto Lilijental (1848–1896) poznat i kao “kralj jedrilica” život je izgubio nakon što ga je izdala upravo takva letelica. Aurel Vlaiku (1882–1913) se srušio tokom pokušaja preletanja Karpata u sopstvenom avionu.

Krojač Franc Ričelt (1879–1912) nije preživio sitnu grešku u konstrukciji padobrana koji je testirao skokom sa prvom sprata Ajfelove kule. To mu je bio prvi test i dozvolu od vlasti je dobio uz obećanje da će za prvi skok koristiti lutku.

Vilijam Bulok (1813–1867) je čudom preživio kada mu je štamparska mašina koji je konstruisao zahvatila stopalo i zdrobila ga. Umro je nešto posle od gangrene tokom amputacije.

Horac Lavson Hunli poginuo je 1863. u dobi od 40 kada je, kao pomorski inženjer Konfederacije, tesitrao svoju novu podmornicu. Imali su manji kvar, on je preuzeo kormilo, da bi se i on i još sedmorica utopili. Mornarica je podmornicu potom izvukla i popravila.

Aleksandar Bogdanov (1873–1928) bio je ruski lekar, filozof, pisac SF-a i revolucionar. Eksperimentisao je sa transfuzijom krvi, da bi svoj bogat i uzbudljiv život izgubio kada je, pokušavajući da pronađe ključ večne mladosti, ubrizgao sebi krv mladića koji je bio pogrešne krvne grupe, i još bolovao od tuberkuloze, možda čak i od malarije.

Li Si je bio premijer u dinastiji Kuin u Kini u trećem veku pre nove ere. Izmislio je metodu pogubljenja tako što se žrtva prvo tetovira, potom kastrira, onda joj se odrežu obe noge i tek potom ubije. Na kraju su upravo ovakvu brutalnu metodu primenili i na njemu. Slično, Džejms Daglas, škotski plemić bio je toliko inventivan da je kao škotski regent izumeo preteču giljotine. Godine 1581. izgubio glavu baš pod njom.