Novi Sad se s pravom smatra centrom industrije informaciono-komunikacionih tehnologija u Srbiji. Samo na Fakultetu tehničkih nauka u Novom Sadu počelo je da radi 105 kompanija iz te oblasti koje postižu dobre rezultate i na svetskom tržištu.
Više od polovine stručnjaka koji su uključeni u proizvodnju softvera u Srbiji nalazi se u Novom Sadu.
Ali firmama koje se bave visokim tehnologijama i dalje nedostaju programeri. Milan Šolaja, direktor vojvođanskeog IKT klastera, kaže da u Novom Sadu radi 3.500 IT stručnjaka, ali to je daleko manje od potreba.
– Treća industrijska revolucija je računare i računarske tehnologije ubacila u sve pore društvenog života i poslovanja, pa zato potrebe za IT rešenjima i uslugama stalno rastu. Ne očekuje se pad takvog trenda, naprotiv trebaće ih još više – kaže Šolaja.
Novi Sad se s pravom smatra centrom industrije informaciono-komunikacionih tehnologija u Srbiji. Samo na Fakultetu tehničkih nauka u Novom Sadu počelo je da radi 105 kompanija iz te oblasti koje postižu dobre rezultate i na svetskom tržištu.
– Samo u prve dve godine rada jedna novosadska firma je prodala 40.000 licenci za podršku upotrebi svog programa, 300 američkih dolara po licenci. Njihovi klijenti su poznate svetske kompanije, poput SAP-a i „Diznija”. Takođe, naše dve domaće kompanije drže 80 odsto svetskog tržišta HOPA igara – kaže Šolaja.
On je ocenio da bi obrazovni sistem trebalo da prati potrebe tržišta rada. Ali na visokoškolskim ustanovama u Srbiji nema dovoljno mesta za sve koji žele da upišu studije računarstva, a kvote za upis se nedovoljno povećavaju. Ni Vlada Srbije ne pokazuje dovoljno interesovanja.
– U susednoj Rumuniji studenata računarstva je mnogo više. Subvencioniše se celokupan izvoz softvera, što im obezbeđuje dodatnu konkurentnost, a taj sektor oslobođen je i plaćanja poreza na plate – dodaje Šolaja.
Novosađanin Dejan Horvat godinama radi za američku firmu na poslovima programiranja, izrade softvera i internet prezentacija, te android aplikacija.
– Za tu saradnju sam se opredelio zbog boljih prihoda, ali su i na domaćem tržištu sve bolji uslovi za rad. Sve češće dobijam ponude da radim i za firme u Novom Sadu, ali ne mogu da postignem – kaže Horvat.