Psihopata se krije i u prijatelju i u supružniku: Evo kako da ga prepoznate!

Za većinu nas prva asocijacija na psihopatu je ubica i čudak koji ne pripada našem svetu i društvu, ali naučnik Robert Hare proveo je ceo svoj život proučavajući ih i tvrdi da bi to mogao biti vaš kolega, prijatelj, pa čak i supružnik

Kriminalistički psiholog, profesor Robert Hare sa Univerziteta Britanska Kolumbija, čitav svoj život proveo je proučavajući psihopate, kreirao je PCL-R test pomoću kog se utvrđuje da li je neko psihopata ili ne. Prema njegovom mišljenju, psihopata može biti vaš kolega, prijatelj, ali i supružnik.

Profesor tvrdi da su psihopate nesposobne za kajanje i empatiju, kao i to da imaju veoma površna osećanja. U ekstremnijim slučajevima sasvim im je svejedno da li ste živi ili mrtvi. Neki od njih jesu nasilni kriminalci, ali to ne važi za sve.

Herov test je jednostavan. Sadrži 20 kriterijuma i svaki se boduje sa 0,1 ili 2 boda. Bez bodova ostaju oni kriterijumi koji se uopšte ne odnose na ispitanika, jedan bod se dodeljuje ukoliko se delimično odnosi na ispitanu osobu, a 2 boda se dodeljuje kriterijumu koji se u potpunosti odnosi na ispitanika.

Kriterijumi su rečitost, površan šarm, patološko laganje, ogromno samopouzdanje, prepredenost/manipulativnost, odsustvo spremnosti da se preuzme odgovornost za sopstvene postupke, bezosećajnost i nedostatak saosećanja, emocionalna površnost, nedostatak kajanja, čest osećaj dosade, neodgovorno ponašanje, parazitski način života i nedostatak realnih dugoročnih ciljeva, impulsivnost, nesposobnost kontrolisanja vlastitog ponašanja, upadljivo ponašanje u ranom periodu života, maloletnički kriminal, promiskuitetno seksualno ponašanje, kršenje uslovne presude, različita krivična dela, više brakova.

Čist psihopata bi imao 40 poena, a svako ko ima 30 ili više poena prema Herovim merilima ispunjava uslove za dijagnozu.

– Postoje ljudi koji imaju dovoljno bodova da bi bili kvalifikovani za psihopatu ali opet ne toliko dovoljno da bi prouzrokovali probleme. Često to mogu biti naši prijatelji sa kojima nam je zabavno. Desi se da nas ponekad iskoriste, ali nije to toliko upadljivo – kaže profesor Robert i dodaje da psihopatija može biti izražena u većoj ili manjoj meri baš kao i autizam.

Neke osobine i ne moraju po svaku cenu da se smatraju lošim, a u određenim okolnostim mogu biti i od koristi. Her je zajedno sa kolegom Polom Babijakom napisao knjigu pod naslovom „Zmije u odelima: Kad psihopate idu na posao”.

Zajedno su analizirali 203 preduzetnika i došli do zaključka da je četiri odsto ispitanika imalo prilično veliki broj poena na PCL-R testu. Ovo jasno pokazuje da nedosatak moralnih skurupula i negativnost prema patnjama drugih ljudi može ponekad da bude i od koristi, ukoliko želite da napredujete na poslu.

– Pojedine psihopate su u velikoj prednosti, jer mogu da razumeju šta vi mislite, ali su negativni prema tome i mogu to da zloupotrebe protiv vas – rekao je profesor Robert Hare.